Italijani u nedjelju na referendumu glasaju za ili protiv izmjena ustava zemlje, što može da gurne Italiju u novu krizu i ugrozi njenu budućnost u zoni eura, ali i da joj pruži šansu da poboljša rad vlade i zakonodavstvo.
Za italijanskog premijera Matea Rencija referendum o ustavnoj reformi biće jedan od ključnih trenutaka u njegovoj političkoj karijeri, pošto će se odlučivati i o njegovoj političkoj budućnosti. Sam Renci je najavio ostavku u slučaju da glasači odbiju predlog reformi.
Predložena reforma predviđa drastično smanjenje ovlašćenja Senatu, gornjem domu parlamenta, koji se više ne bi izjašnjavao o povjerenju vladi, ustavnim pitanjima, učešću Italije u EU ili zaštiti jezika manjina. Sa sadašnjih 315 članova koji se biraju direktno na izborima, broj senatora bi se smanjio na 100 koji bi bili imenovani.
Reformom je predviđeno i da se ograniče ovlašćenja regiona i provincija. U Italiji ima 110 provincija koje su teritorijalne organizacije srednjeg nivoa, između 20 regiona i 8.000 opština.
Ishod referenduma je neizvjestan, jer je veliki broj građana neopredijeljen. Istraživanja javnog mnjenja objavljena dvije nedjelje prije referenduma, pokazuju da je za pet do osam procentnih poena veći procenat građana koji će glasati protiv, a da je broj neopredijeljenih građana veliki.
Većina stranaka bez obzira na političko opredjeljenje pozvala je građane da se izjasne protiv reforme. Takav apel su uputile stranke od ekstremne desnice do ekstremne ljevice, uključujući populiste iz Pokreta pet zvijezda ili Sjeverne lige, partije Forca Italija bivšeg premijera Silvija Berluskonija, kao i "odmetnute" članove Rencijeve Demokratske partije.
Stranke, osim što dijele želju da svrgnu Rencija s vlasti, smatraju da će reforma, zajedno sa izbornim zakonom, omogućiti preveliku koncentraciju vlasti u rukama vlade u zemlji koja je doživjela fašizam.
Renci i njegovi saveznici iz Novog desnog centra, smatraju da će reforma okončati smjenjivanje vlada i "prepucavanja" donjeg i gornjeg doma oko zakona.
Cilj izmjena je da se unaprijedi politička stabilnost u zemlji koja ima 64. vladu od 1945. godine. Ulog na referendumu je i politička budućnost premijera jer će rezultat izjašnjavanja pokazati da li je Renci donio političke promjene koje je obećao 2014.
Neizvjesnost oko ishoda referenduma izaziva bojazni u ostatku Evrope i na tržištima, jer se strahuje da bi Italija, treća privreda u zoni eura, mogla da uđe u novi period nestabilnosti.
Američki predsjednik Barak Obama, njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker nisu štedjeli napora i otvoreno su pozvali Italijane da podrže reformu.
Pokret pet zvijezda i Sjeverna liga zahtijevaju da se raspišu vanredni izbori ako se građani na referendumu izjasne protiv reforme. Međutim, to nije dovoljno jer samo predsjednik Italije Serđo Matarela može da odluči da se parlament raspusti.
Ako se Renci i povuče, to neće automatski dovesti do raspivanja izbora, pošto bi Matarela mogao da ga ponovo imenuje za mandatara koji će obezbijediti većinu.
Bonus video:
