Tri mjeseca poslije neuspjelog puča u Turskoj, predsjednik Redžep Tajip Erdogan planira reformu Ustava prema kojoj bi imao šira ovlašćenja kao predsjednik jer je ta funkcija do njegovog dolaska na vlasti 2014. godine bila pretežno ceremonijalnog karaktera. Premijer Turske Binali Jildirim nedavno je rekao da će uskoro biti raspisan referendum o uvođenju "predsjedničkog sistema" u zemlji. Takva mjera bi mogla da izazove turbulencije i da utiče na tursku privredu koja je već oslabljenja zbog bezbjednosne i političke nestabilnosti i sve većih tenzija u društvu, ocijenili su stručnjaci. Turski političari smatraju da bi ustavna reforma garantovala stabilnost zemlje. Od dolaska na funkciju predsjednika poslije 12 godina premijerske uloge, Erdogan želi da ima svu vlast u rukama uvođenjem predsjedničkog sistema vladanja, dok je Turska parlamentna država. Među reformama koje pominju turski mediji, predsjednik bi mogao da bude član stranke i iznad svih političkih institucija. Šef države bi mogao da ima i direktnu vlast nad ministrima, što je uloga predsjednika vlade. Vladi je neophodna podrška 330 od 550 poslanika u parlamentu da bi se raspisao referendum. Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) ima 317 poslanika što je nedovoljno za referendum, ali su neke stranke najavile svoju podršku. Među njima je Partija nacionalističke akcije (MHP) čiji je lider rekao da se ne protivi referendumu. Ta stranka ima 40 poslanika, što bi bilo dovoljno da parlament odobri održvanje glasanja za ustavne reforme.
Bonus video:
