Turska je prošla kroz duboku transformaciju posle pokušaja puča prije mjeseca dana, 15. jula, s potresima bez presjedana u oružanim snagama, preispitivanjem spoljne politike i najvećom "čistkom" u modernoj istoriji te zemlje.
Analitičari su ocjenili da će biti još brojnih promena u Turskoj, zemlji sa 79 miliona stanovnika, članici NATO-a koja se na zapadu graniči s Grčkom, a na istoku s Iranom. Ostaje da se vidi kakve posljedice će te promjene imati na politički proces i tursko društvo, ocjenila je agencija Frans pres.
Život se izgleda vratio u normalu u Ankari i Istanbulu, gdje su stanovnici i dalje preplašeni jer su doživjeli bombardovanje i izlazak tenkova na ulice u noći pokušaja puča.
Ali, velike državne zastave na javnim zgradama i transparenti pozdravljaju neuspjeh državnog udara, uz slike "mučenika" ubijenih u noći između 15. i 16. jula, podsjećaju da život više nije isti.
Zavjera koju je, po turskim vlastima, organizovao tajanstveni propovjednik koji živi u SAD, Fetulah Gulen, imala je za cilj da se svrgne turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
Osumnjčeni pučisti su masovno hapšeni, što je Erdoganu omogućilo da sprovede promjene i to najveće od osnivanja Turske Republike 1923. godine.
Vlasti su istakle da su državni udar izveli Gulenovi saradnici u vojsci, centralnom stubu države. Posle pokušaja puča, skoro polovina generala je uhapšena i smijenjena.
Još važnija je Erdoganova mjera koji je uveo vanredno stanje i pod svoju kontrolu stavio vojsku, koja je u prošlosti izvela tri puča i došla na vlast.
"To je revolucionani proces jačanja civilnih vlasti u cilju smanjenja uloge vojske", naveli su Metin Gurkan i Megan Gisklon u dokumentu koji je objavila organizacija Politički centar Istanbula.
Ti stručnjaci su ocjenili da vlasti sada imaju izbor da nastave reforme na demokratski način ili da dominiraju nad vojskom ne pitajući nikoga.
"Turska je suočena sa strateškim preokretom", navodi se u dokumentu.
Globalna "čistka" posle propalog puča izazvala je nezadovoljstvo i optužbe Zapada da je Turska krenula "u lov na vještice".
Više od 81.000 državnih službenika je otpušteno, a 35.000 ljudi je uhapšeno.
Ankara je odbacila kritiku, optužujući Zapad da ne pokazuje solidarnost, dok turski državni mediji pominju i umešanost SAD u zavjeru pučista.
Uz to, turska kandidatura za ulazak u Evropsku uniju (EU) prolazi kroz najgoru krizu zbog situacije u zemlji. Austrija je čak pozvala na prekid pregovora o prijemu Turske.
Odnosi SAD i Turske bi se mogli pogoršati zbog Gulena koji živi od 1999. godine u Pensilvaniju i čije izručenje Ankara uporno zahtjeva.
"Državni udar nije ni na koji način test u kojem su EU ili SAD doživjele neki poraz... Turska je ta koja je suočena s testom bolje rekonstrukcije", izjavio je bivši ambasador EU u Ankari Mark Pjerini.
Po njegovim riječima, antizapadna kampanja u Turskoj mogla bi da komplikuje stvari u toj zemlji koja je zauzela prozapadni stav ulaskom u NATO 1952. godine što je "kamen temeljac" turske spoljne politike.
Međutim, odluka Erdogana da u prvu posjetu inostranstvu posle pokušaja puča ode u Rusiju, ali tek pošto se izvinio za obaranje ruskog aviona na tursko-sirijskoj granici, mogla bi da znači promjenu spoljne politike, ocenila je francuska agencija AFP.
- Noć između 15. i 16. jula, pobuna vojske koja je uzela borbene avione i helikoptere i stvorila paniku na ulicama Ankare i Istanbula. Pučisti su ciljali na Parlament i Predsedničku palatu. Isključili su struju u Vojnoj bazi Indžirlik gdje se nalaze američke nuklearne bojeve glave i koju koristi Međunarodna vojna koalicija u borbi protiv Islamske države u Siriji i Iraku. Erdogan, na odmoru u Marmarisu, na zapadu Turske, poziva građane da se odupru "pokušaju puča" izlaskom na ulice. Obratio se naciji u telefonskom razgovoru za televiziju CNN-Turk.
- 16. jul, Erdogan se vraća u Istanbul gde ga je dočekala impozantna masa ljudi. Turski predsednik osuđuje "izdaju" vojnika-pučista koje optužuje da su povezani s Gulenom, ali Gulen iz egzila u SAD poriče ponovo bilo kakvu umešanost. Visoki vojni zvaničnik saopštava da je propao pokušaj državnog udara. Na ulice Istanbula izlaze Erdoganove pristalice. Erdogan od Vašingtona traži Gulenovo izručenje.
- 17. jul, Erdogan obećava da će uništiti "virus" pučista pozivajući na nastavak uličnih demonstracija. Predsjednik je pomenuo i povratak primjene smrtne kazne, ukinute 2004. godine radi kandidovanja Turske za prijem u Evropsku uniju (EU).
- 18. jul, EU i NATO upozoravaju Tursku da ne sprovodi opštu represiju i da ne uvodi smrtnu kaznu.
- 19 jul, turske vlasti čistku su, posle vojske, policije i pravosuđa, proširile na prosvetu i medije. Američki predsednik Barak Obama je obećao pomoć SAD u istrazi, ali je pozvao na poštovanje vladavine prava u Turskoj.
- 20. jul, Erdogan je uveo tromjesečno vanredno stanje, ocjenivši da je moguće da su druge zemlje umešane u puč "koji možda još nije završen".
- 23. jul, turske vlasti produžile su trajanje pritvora na maksimalnih 30 dana i raspustile Predsedničku gardu.
- 28. jul, posle smjenjivanja 149 generala i admirala, na sastanku Vrhovnog vojnog saveta sprovode se promene u vojnoj komandi.
- 30. jul, Erdogan izrazio želju da pod svoju kontrolu stavi obavještajnu službu putem ustavne reforme.
- 2. avgust, predjsednik je kao odgovor na kritiku iz inostranstva, optužio zapadne zemlje da podržavaju "terorizam" i pučiste. "Scenario za neuspjeli puč je napisan u inostranstvu", rekao je Erdogan.
- 4. avgust, turski sud je izdao nalog za hapšenje Gulena. Gulenovi američki advokati su rekli da njihov klijent ne može da bude izručen Turskoj jer ne postoje dokazi protiv njega.
- 7. avgust, priređene su demonstrancije s milionskim brojem učesnika, koje označavaju kraj svakodnevnih tronedjeljnih skupova podrške vlastima.
- 9. avgust, Erdogan se miri s Rusijom posle devet mjeseci krize u međudržavnim odnosima. Tri dana kasnije, Ankara poziva Moskvu na zajedničke operacije protiv Islamske države i upozorava Vašington da ne žrtvuje bilateralne odnose zbog Gulena. Nastavlja se čistka, ovog puta u sveštenstvu, gde je smijenjeno više od 3.670 ljudi.
- 12. avgust, Ankara navodi da je dobila "pozivitne signale" Vašingtona o izručenju Gulena koji traži nezavisnu međunarodnu istragu o neuspjelom puču i obećava punu saradnju. Turska je izdala nalog za hapšenje bivše fudbalske zvijezde Hakana Šukura koji od kraja 2015. godine živi u Kaliforniji, povezanog s Gulenom.
Bonus video:
