Ambasadori NATO zemalja sastali su se danas sa ruskim izaslanicima da objasne odluke donijete na nedavnom samitu Alijanse i da pokušaju da smanje napetosti sa Moskvom. Sastanak u sjedištu NATO u Briselu uslijedio je poslije prošlonedjeljnog skupa šefova vlada i država NATO-a u Varšavi. Tada su između ostalog vodje Alijanse, među kojima je bio i predsjednik SAD Barak Obama odobrile jačanje saveznika najbližih Rusiji sa četiri nova multinacionalna bataljona za Poljsku i Baltičke države. Prvobitna reakcija Moskve je bila negativna, ali obje strane su dobro prihvatile finsku ideju o tome kako da se smanje šanse za incidente između NATO-a i ruskih vojnih aviona u oblasti Baltičkog mora. Holandska ambasadorka pri NATO Marjane Kvastenit rekla je da će na današnjem sastanku Savjeta NATO-Rusija, prvom od aprila, takođe biti razmotrena situacija u Ukrajini i u Avganistanu. Ona je na Tviteru objavila da je cilj sastanka da se "održi otvoren dijalog sa Rusijom, i pored razlika". U zajedničkoj deklaraciji poslije samita NATO u Varšavi Obama i drugi lideri oštro su optužili Rusiju za destabilizujuće akcije i politiku, navodeći pripajanje ukrajinskog poluostrva Krim, i kako su nazvali, provokativne aktivnosti blizu granica NATO-a, uključujući više kršenja vazdušnog prostora zemalja članica Alijanse. Moskva je optužila NATO da jača svoje snage blizu Rusije i rekla da će učiniti šta treba da odbrani svoju teritoriju i svoje interese. Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je u nedjelju optužila NATO da satanizuje Rusiju i rekla da Alijansa živi u "zemlji čuda" kada zamišlja nepostojeću prijetnju sa istoka. Vrhovni komandant NATO, američki general Kertis Skaparoti, rekao novinarima u Varšavi da bi volio da razgovara redovno sa ruskim generalima da smanji tenzije, ali da nije uspio da uspostavi kontakt od kada je preuzeo komandu u maju. "Rekli smo da smo transparentni i da smo spremni da razgovaramo, ali još nismo od njih dobili odgovor", rekao je Skaparoti.
Bonus video:
