Predsjednik Poljske Andžej Duda je danas ocijenio da će dvodnevni samit NATO u Varšavi koji počinje sjutra, biti prekretnica jer će odlukom o razmještanju četiri bataljona u Poljskoj i baltičkim zemljama reći "jasno Ne! imperijalističkoj politici Rusije".
"Rusija je sila koja ima imperijalističke ambicije i nažalost ostvaruje ih kršeći principe. NATO i međunarodna zajednica moraju po mom mišljenju da kožu oštro NE i da ojačaju arhitekturu bezbjednosti. Zbog tog ojačanja će se pojaviti vojske NATO u baltičkim zemljama i u Poljskoj", kazao je Duda poljskoj novinskoj agenciji PAP.
Poljski predsjednik podsjetio je na svoju više puta ponovljenu izjavu da će predstojeći samit biti istorijska prekretnica jer je 1999. godine Poljska ušla u NATO, a sve do ovog samita zapadnog vojnog saveza u Poljskoj nije bilo zbog dogovora NATO i Rusije iz 1997. godine da na teritorijama novih članica neće razmještati osjetnije snage niti graditi vojne baze.
"Naravno, možemo da raspravljamo da li će to prisustvo biti dovoljno. To je teško danas reći jer teško može da se predvidi do kraja priroda buduće prijetnje. Jedno je najvažnije - da svako ko krene u agresiju na zemlju u kojoj su snage NATO, napao je istovremeno cio savez", kazao je Duda.
NATO, po ocjeni poljskog predsjednika, treba da razgovara s Rusijom, ali tek kada ojača svoje istočno krilo.
"Ako dijalog s Rusijom treba da bude partnerski, a ja ne mogu da zamislim drugačiji dijalog, ne smije se dopustiti situacija da se nama ili drugim saveznicima u NATO Rusija obraća s pozicije sile", kazao je Duda.
Poljski predsjednik je upozorio da na dijalog NATO s Rusijom nakon samita u Varšavi utiču svakako i zbivanja u Ukrajini i stepen primjene Sporazuma iz Minska o rješenju krize u toj zemlji.
"Ukoliko Rusija ne bi htjela da pristane da se vrati stabilnost u Ukrajinu, razgovor s njom biće veoma težak. Teško je zamisliti da bi mogao da se digne dijalog na viši nivo (sa nivoa ambasadora) jer bi to značilo da smo se pomirili sa onim što je Rusija učinila, a to ne smijemo", kazao je Duda.
Poljski predsjednik ocijenio je da izlazak Velike Britanije iz Evropske unije neće uticati na NATO i da je čak moguće očekivati da će Velika Britanija kao vojna sila zbog Bregzita nastojati da učvrsti svoje veze sa saveznicima u okviru zapadne alijanse.
Varšava zbog samita NATO pretvorena u tvrđavu: "Ako možete, idite iz grada"
U Varšavi je zbog samita NATO koji se održava u petak i subotu, već danas podignut stepen obezbjeđenja i Varšavljane čekaju zatvorene ulice u centru, biciklističke staze, puste plaže na Visli, zabrana privatnih letova i puštanja dronova 100 kilometara oko Varšave, a sjutra, kada na samit stiže američki predsjednik Barak Obama, biće zavareni poklopci kanalizacije, a snajperisti raspoređeni na krovovima.
Gradske vlasti apelovale su na Varšavljane da, ako mogu odu na ta dva dana iz grada, a u svakom slučaju da izbjegavaju centar i okolinu hotela gdje će biti smješteni šefovi država i vlada. Treba da izbjegavaju i Narodni stadion gdje se održava samit, a koji je "Nulta zona", okružena privremenom ogradom visokom 2,5 metara, između ostalog da se spriječi da eventualno priđu demonstranti.
Mjere bezbjednosti su takve da se nedaleki grad Lođ našalio na svom sajtu i na fotografijama duhovito prikazao kako će u dane samita izgledati ulice: u Varšavi puste, a u Lođu osvijetljene i pune života, i pozvao je Varšavljane da se u petak i subotu svi presele u Lođ.
Više od 6.000 policajaca izlazi na ulice Varšave da spriječi bilo kakav izgred, uz podršku policijskih i vojnih helikoptera, a novi antiteroristički zakon omogućio je policiji da bez pitanja obori i svaki dron ako se pojavi u zabranjenoj zoni 100 kilometara oko Varšave, u kojoj je za privatne letove neophodna specijalna dozvola armije.
Metro i gradski prevoz neće se u petak i subotu zaustavljati na stanicama kod Narodnog stadiona, a Varšavljani su zbog samita ostali bez mogućnosti da se rashlade na gradskoj plaži ili na čamcima na Visli, a ne mogu ni da se voze gradskom mrežom bicikala.
Mazovjecko vojvodstvo zabranilo je u Varšavi pod prijetnjom visoke kazne prevoz bilo kakvih otrovnih i opasnih materijala, eksploziva, kisjelina, hemikalija u dane samita.
Policija je još mjesec dana pred samit provjerila stanove u zgradama oko Narodnog stadiona i na trasama kuda će se kretati zvaničnici, a provjerilo je i sve zaposlene u hotelima, posebno u Hotelu "Meriot" gdje će po običaju odsjesti predsjednik SAD Barak Obama.
Neviđene mjere bezbjednosti stupiće na snagu u dane samita i na glavnom međunarodnom aerodromu Frederika Šopena u Varšavi, te redovni putnici moraju da računaju na kašnjenje zbog strogih kontrola i zato što će se na aerodromu vanredno biti više od 50 aviona s delegacijama.
U Varšavu već danas stiže generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, a 8. i 9. jula okupiće se šefovi država i vlada 28 zemalja članica NATO i nekih od partnerskih zemalja, kao i najviši zvaničnici Evropske unije, predstavnici Ujedinjenih nacija i Svjetske banke.
Samitom će dominirati Rusija: SAD ponovo kao zaštitnik Evrope
Lideri NATO se sastaju u Varšavi u petak da stave pečat na novo odvraćanje Rusije, vraćajući se na odbranu u hladnoratovskom stilu, pri čemu Vašington ponovo uzima ulogu zaštitnika Evrope.
U svjetlu odluke Britanije da izađe iz Evropske unije, zajedno sa migrantskom krizom i islamskim ekstremizmom, predsjednik SAD Barak Obama pokušava da demonstrira jedinstvo na njegovom posljednjem samitu Alijanse, kako bi odbio optužbe da je NATO zastario i bilo kakvu percepciju Rusije o slabosti u taboru Zapada, piše Rojters.
„Ne očekuje se da samit NATO bude o Britaniji. Ali, lideri Alijanse neće moći da ignorišu bezbjednosne posljedice britanskog glasanja od napuštanju EU“, rekao je Ian Bond iz londonskog Centra za evropske reforme. Uprkos tolikom broju tema, uključujući pobunu talibana u Avganistanu i iranski arsenal balističkih raketa, dvodnevnim samitom će dominirati odgovor NATO-a Rusiji i sukob u Ukrajini, navodi britanska agencija.
Rusija smatra da Alijansa, a ne Moskva, povećava rizik od šireg sukoba u Evropi, navodeći najveću modernizaciju NATO-a od Hladnog rata i američki raketni štit kao razloge za zabrinutost. Modernizacija NATO-a se kristališe oko novih snaga u Baltiku i Poljskoj od oko 4.000 vojnika, koje služe kao stalni podsjetnik Moskvi da se Alijansa vratila suštinskom mandatu odbrane svoje teritorije, nakon višegodišnjih misija izvan njenih teritorija.
„Nalazimo se u novom odnosu sa nanovo agresivnom, nanovo napadnom Rusijom“, rekao je Daglas Lut, ambasador Vašingtona u NATO-u. „To nas je vratilo našem prvobitnom suštinskom zadatku: kolektivna odbrana, naše neposredno susjedstvo“.
U Varšavi će biti potvrđeno da će SAD, Kanada, Njemačka i Britanija predvoditi četiri bataljona na istočnom boku.
Odvraćanje će se sastojati i od nove mreže od osam malih NATO ispostava, više vojnih manevara i, u slučaju potrebe, jedinica za brzi odgovor, uključujući komponente za vazdušne vodene i specijalne operacije od najviše 40.000 vojnika.
Vazdušna odbrana na Baltiku, strategija protiv potencijalnih ruskih sajber napada, te prisustvo NATO-a u Crnom moru, gdje Rusija ima flotu, takođe će vremenom biti ojačani, kažu diplomate Alijanse. Dok neki vojni eksperti umanjuju njihov značaj, NATO poručuje da bataljoni ulivaju sigurnost bivšim sovjetskim državama u Evropi da su zaštićene od scenarija poput ruske aneksije Krima u febraru 2014. Veći dio odvraćanja NATO-a obezbjeđuju SAD, čime se Vašington vraća ulozi odbrane evropskih saveznika uprkos Obaminim naporima da preusmjeri pažnju SAD na azijske ekonomije u usponu i da ohrabri Evropu da se brine o svom dvorištu.
„To je kao da pokušavate da napustite mafiju“, rekao je jedan zapadni vojni zvaničnik o Obaminoj odluci 2011. da se okrene Aziji i ostavi Evropu. „Baš kada pomislite da ste izašli, oni vas vrate“, rekao je taj zvaničnik, parafrazirajući čuvenu rečenicu iz američkog filma „Kum“.
Pošto je kredibilitet Evrope doveden u rizik, Vašington će se na samitu suprotstaviti saveznicima oko njihove vojne potrošnje, piše Rojters.
Iako se evropska vojna potrošnja povećava nakon višegodišnjih rezova, Donald Tramp, vjerovatni predsjednički kandidat republikanaca, kaže da saveznici „potkradaju“ SAD i da države NATO ne plaćaju koliko bi trebalo.
Rojters navodi da je raketna odbrana druga osjetljiva oblast na samitu. Uprkos uvjeravanjima SAD da je namjera zaštita od iranskih raketa, Rusija je ubijeđena da je cilj štita onesposobljavanje njenih nuklearnih bojevih glava. SAD, koje kažu da njihov sistem nema kapacitet da obara rakete, žele da komandu i kontrolu nad štitom predaju NATO-u u Varšavi.
Ali Francuska, koja predvodi diplomatske napore za okončanje sukoba u Ukrajini, ne želi da NATO preuzme odgovornost za raketni štit jer to iritira Moskvu i zabrinuta je ko će pritisnuti dugme u slučaju presrijetanja.
Bonus video:
