Novi predsjednik Austrije je Aleksander Van der Belen, dugogodišnji lider stranke Zelenih, koji je u izbornu trku ušao kao nezavisni kandidat, osvojio je 50,3 odsto glasova.
Drugoplasirani kandidat Slobodarske partije Austrije (FPO) Norbert Hofer osvojio je 49,7 odsto glasova, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Van der Belen, koji će stupiti na čelo države 8. jula, kada je predviđeno polaganje zakletve, u tjesnoj trci u drugom krugu glasanja, tek nakon prebrojavanja glasova predatih putem pošte, došao je do pobjede.
Na biralištima, u nedelju, je Hofer bio u prednosti sa 51,93 odsto osvojenih glasova, a Van der Belen je dobio 48,07.
Pošto je 14 odsto biračkog tijela zatražilo glasačke listiće za glasanje putem pošte, to jest izdato je ukupno 885.437, bilo je neophodno da se sačeka njihovo prebrojavanje kako bi se znalo ko je pobjedio na izborima, čiji ishod je bio najtešnji do sada.
Pravo glasa na predsjedničkim izborima imalo je 6,4 miliona državljana Austrije starijih od 16 godina.
Inače, Hofer je u prvom krugu glasanja bio jasni pobjednik sa osvojenih 35 odsto, a Van der Belen drugi sa 21 odsto dobijenih glasova.
Još prije proglašenja rezultata glasanja Hofer, preko socijalnih mreža, priznao poraz.
On je, na svom Fejsbuk profilu napisao da se zahvaljuje svim biračima na "odličnoj" podršci.
"Naravno da mi je danas žao. Međutim zalaganje tokom predizborne kampanje je investicija u budućnost"; istakao je Hofer.
"Rado bih bio vaš predsjednik i pazio na našu predivnu zemlju", dodao je on najavivši da će i dalje davati doprinos pozitivnoj budućnosti Austrije.
Saopštavanje konačnih izbornih rezultata trebalo je da uslijedi između 15:30 i 16 časova, ali je došlo do kašnjenja jer je prebrojavanje glasova putem pošte moralo da se ponovi u Insbruku.
Interesovanje za ishod predsedničkih izbora bilo je ogromno, i to ne samo na licu mjesta u Svečanoj sali Ministarstva unutrašnjih poslova u Beču, gde se okupio veliki broj novinarskih ekipa čekajući da konačne rezultate objavi ministar unutrašnjih poslova Volfgang Sobotka, već i preko Interneta, pa su mnogi informativni sajtovi bili povremeno nedostupni u periodu od 15.15 sati do posle proglašenja pobjednika.
Van der Belen je strah od dolaska FPO na vlast iskoristio da ujedini oko sebe sve snage koje su protiv desnice, dok je Hofer, osvojivši ogroman broj glasova bez podrške drugih partija, pokazao kolika je trenutna snaga FPO na političkoj sceni Austrije.
Ishod izbora jasno pokazuje podjeljenost društva u Austriji, između onih koji žele promjene zbog nezadovoljstva dugodgodišnjom vladavinom „velike“ koalicije, i onih koji se plaše promjena i povratku u desničarsku prošlost.
Nezadovoljstvo radom vlade je ispoljeno u prvom krugu izbora kada su kandidati Socijaldemokratske partije (SPO) i Narodne stranke (OVP) osvojili po svega nešto ispod 12 odsto.
Dolazak na jednu visoku državnu funkciju stranke desne orijentacije plaši evropske zemlje, jer u gotovo svim raste njihova popularnost, ali je samo u Austriji FPO uspela da dostigne podršku višu od 30 odsto.
Austrija dobila umjerenog predsjednika
Van der Belen je uspio da mobiliše protivnike Slobodarske partije (FPO) i tako pobjedi u tjesnoj borbi za najvišu funkciju u zemlji, osvojivši 31.026 glasova više od protivkandidata Norberta Hofera.
On je, kako pokazuju analize, dobio glasove kako birača koji su mu ukazali povjerenje u prvom krugu izbora, tako i pristalica drugih kandidata koji su ispali.
Tako mu je za pobjedu mnogo značila javna podrška nezavisne kandidatkinje Imrgard Gris, koja je u prvom krugu izbora bila trećeplasirana.
Takođe je uspeo da pridobije i glasače kandidata Socijaldemokratske partije Rudolfa Hundstrofera, kao i Narodne partije (OVP) Andreasa Kola.
Na drugoj strani, Hofer je prije svega dobio glasove pristalica FPO, do skoro neodlučnih, prije svega nezadovoljnih političkom situacijom u zemlji, a manje iz tabora ostalih partija.
Van der Belen, sin ratnih izbjeglica, oca Rusa holandskog porijekla i majke Estonke, rođen u Austriji, bio je dugogodišnji lider stranke Zelenih, koji je stranku doveo do njenih najvećih uspjeha.
U izbornu kampanju je ušao kao nezavisni kandidat uz podršku stranke Zelenih, koju je predvodio od 1997.do 2008., a očekivanja njegovih glasača su da spriječi dolazak desnice na vlast.
Oko protivljenja dolasku FPO na najvišu državnu funkciju ujedinili su se Austrijanci raznih političkih opcija dajući glas Van der Belenu u nadi da će to, kako je prikazivano tokom predizborne kampanje ne samo u Austriji, već i stranim medijima, spečilo skretanje Austrije u desno.
Prijatelji i političke kolege Van der Belena opisuju kao libelara leve orijentacije.
Protivnike FPO uspio je da okupi oko sebe prije svega zbog svog dugo godina građenog imidža političara vjernog svojim idealima i nekoga ko se pridržava onoga što je obećao.
Na osnovu njegove političke karijere može se očekivati da će Van der Belen rukovoditi državom kao što je to do sada činio Hajnc Fišer, to jest mirno, promišljeno i bez prevelikog „iskakanja“ iz koloseka i privlačenja pažnje oštrim izjavama.
Njegova supruga Doris Šmidbauer, sa kojom se oženio neposredno pred predizbornu kampanju za predsjednika, neće biti klasična „prva dama“, već namjerava da nastavi svoj posao u Zelenoj stranci kao direktorka poslaničkog kluba ove partije.
U izjavi Tanjugu, uoči drugog kruga izbora, Van der Belen je najavio da će kao šef države raditi na podršci regionu Zapadnog Balkana na putu ka EU.
„Srednjeročno gledano, perspektiva pristupa za zemlje ovog regiona je bespogovorna za sve posmatrače. Razgovori se već duže vreme vode. O putu u EU postoje različita mišljenja i mnoga pitanja su još otvorena", istakao je on i naglasio da Austrija treba da podrži i dobro pripremi zemlje koje pristupaju Uniji.
"Kao predsjednik ću razgovarati sa kancelarom i ministrom spoljnih poslova o mogućnostima Austrije da pomogne regionu na putu ka Evropskoj uniji", istakao je Van der Belen.
Što se srpske zajednice u Austriji tiče Van der Belen je ocjenio da ona nije dovoljno zastupljena u političkim strankama.
"Mislim da bi nam po tom pitanju više raznolikosti dobrodošlo i pozivam sve Austrijanke i Austrijance, kao i one iz srpske zajednice, da jedan dio puta zajedno pređemo. Budućnost zemlje leži u saradnji", istakao je on.
Prvi predsjednik iz redova Zelenih
Pobjedom Aleksander van der Belena na predsjedničkim izborima Austrija dobija prvog šefa države iz redova stranke Zelenih.
Do sada je mjesto predsjednika bilo čvrsto u rukama tradicionalnih stranaka - svih sedam posleratnih izabranih predsjednika bili su kandidati ili Socijaldemokratske partije (SPO) ili Narodne stranke (OVP).
Pet predsjednika od 1951. bilo je iz redova SPO, a dva iz OVP.
Pobjednici iz redova socijaldemokrata obavljali su, ukupno, više od 47 godina dužnost predsjednika, a iz OVP 18 godina.
Inače, odlazeći predsednik Hajnc Fišer, koji je dva mandata bio šef austrijske države, je iz redova SPO.
Iz redova OVP na mjesto predsjednika uspjeli su da budu izabrani Kurt Valdhajm, koji je morao da se prevremeno povuče sa te dužnosti zbog nacističke prošlosti, kao i Tomas Klestil koji je preminuo pred kraj svog drugog mandata, sudbina koju je zadesila većinu predsjednika.
Pored Valdhajma samo je još Rudolf Kiršleger iz predsjedničke fotelje otišao u penziju, a sada će to učiniti i Fišer.
Bonus video:
