Lideri zapadnih zemalja, koji su se prošle nedjelje u Turskoj sastali na marginama samita G20, složili su se da produže sankcije Rusiji uvedene zbog njene navodne umiješanosti u konflikte na istoku Ukrajine za šest mjeseci, do jula sljedeće godine, rekao je za Rojters jedan viši evropski diplomata.
Ta odluka je donesena uprkos sve češćim pozivima na bližu saradnju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u borbi protiv Islamske države, poslije terorističkih napada koje je ta grupa izvela u Parizu 13. novembra, navodi britanska agencija.
Američki predsjednik Barak Obama, njemačka kancelarka Angela Merkel, britanski premijer Dejvid Kameron, premijer Italije Mateo Renci i šef francuske diplomatije Loren Fabijus, koji je na samitu G20 predstavljao predsjednika Fransoa Olanda, održali su kraći sastanak pri kraju samita u turskom gradu Antalija.
Sankcije protiv Rusije su na snazi do januara, prije isteka roka određenog za primjenu mirovnog sporazuma iz Minska, koji ima za cilj okončanje sukoba između ukrajinskih i proruskih snaga na istoku Ukrajine.
Zapadne zemlje insistiraju da svi elementi sporazuma iz Minska moraju da budu ispunjeni prije nego što oni razmotre ublažavanje sankcija.
Diplomata je rekao da su lideri zaključili kako je važno i dalje primjenjivati pritisak na Rusiju uoči planiranih izbora na istoku Ukrajine.
"Izbori u Ukrajini su važni. Imamo šnasu da dobijemo ono što želimo samo ako odigramo na kartu sankcija. Finansijske sankcije moraju da ostanu sve do samog kraja", rekao je diplomata, koji je želio da ostane anoniman, jer je dogovor u Antaliji povjerljiva informacija.
Poslije napada u Parizu, Oland je pozvao na uspostavljanje velike koalicije zemalja protiv Islamske države.
Francuski predsjednik bi 26. novembra trebalo da otputuje u Moskvu gdje bi sa Putinom razgovarao o unaprjeđenju saradnje.
Bonus video:
