Grčki birači vratili su danas na vlast Aleksisa Ciprasa snažnom izbornom pobjedom, i na taj način se pobrinuli da harizmatični ljevičar ostane dominantna grčka politička figura uprkos tome što je pristao na evropske zahtjeve za program pomoći kojima se nekada žestoko protivio.
Na osnovu oko četvrtine prebrojanih glasova, Ciprasova Siriza je na putu da pobijedi sa 35,3 odsto glasova, ispred glavnog izazivača konzervativne Nove demokratije za koju je prema preliminarnim izborima glasalo 28,1 odsto birača.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da Cipras i Siriza sa ovakvim rezultatom imaju 144 mjesta u parlamentu koji ima 300 poslanika, svega pet manje nego kada je prvi put došao na vlast ranije ove godine. Nova demokratija je brzo priznala poraz.
Izvor iz Sirize je saopštio da da će se stranke ponovo okrenuti maloj desničarskoj partiji Nezavisni Grci kako bi formirala koaliciju, i ponovo uspostaviti savez kojim je Cipras prvi put i došao na vlast prije devet mjeseci.
On je prošlog mjeseca sazvao izbore kada se njegova partija podijelila zbog uslova za paket pomoći od 86 milijardi eura. Cipras je prihvatio stroge uslove evropskih kreditora uprkos tome što je na referendumu dobio mandat da ih odbije. Očekuje se da će Cipras u neradna tri dana formirati vladu, kazao je drugi izvor za Rojters.
„Na osnovu izbornog rezultata Siriza i Cipras su u vođstvu. Čestitam im i pozivam ih da formiraju potrebnu vladu“, kazao je lider Nove demokratije Vangelis Meimarakis.
Treće mjesto je prema preliminarnim rezultatima osvojila Zlatna zora, desničarska stranka, čiji simbol podsjeća na nacističku svastiku, za koju je glasalo oko sedam odsto birača.
Ciprasova pobjeda je ubjedljivija nego što su predviđala istraživanja javnog mnjenja. Ovaj ljevičar se žestoko borio kako bi Grčka bila oslobođena strogih mjera štednja koje su nametali međunarodni kreditori, da bi prošlog mjeseca popustio nakon što su grčke banke bile zatvorene a zemlja satjerana uza zid.
Preko dvadeset poslanika ga je napustilo, a mnogi su kazali da je izdao svoje principe. On je tvrdio da je njegov oštri pregovarački stav ublažio udarac mjera štednje i ubjedio kreditore da pristanu na restrukturiranje grčkog duga.
Osim Zlatne zore i komunističke KKE partije, velike partije su sada pristale na dogovor gotovina -za-reforme kako bi Grčka ostala u eurozoni.
„Nakon godina gotovo nezabilježene krize, većina Grka prihvata stranke koje obećavaju da će zadržatui zemlju u eurozoni čak i ako to podrazumijeva bolne reforme“, kazao je Holger Šmiding, glavni ekonomista Berenberg banke.
Za bivše saveznike koji se i dalje protive štednji koju nameće EU, Cipras je izdajica.
Janis Varufakis, bivši ministar finansija, koji je nervirao evropske zvaničnike odbijanjem da prihvati njihove predloge, nazvao je izbore “legalizacijom kapitulacije koja je uslijedila nakon potpisivanja ponižavajućeg i iracionalnog“ programa pomoći.
Nova vlada će takođe morati da se pozabavi sve većim prilivom izbjeglica. Grčka je ključna tačka na ruti prema Evropskoj uniji koju desetine hiljada izbjeglica prelaze svakodnevno kako bi preko Balkana stigle do bogatijih zemalja poput Njemačke.
Bonus video:
