Uz bodrenje hiljada ljudi na centralnom trgu u Atini, Aleksis Cipras je dao obećanje koje nije moguće održati. Glas za njegovu ljevičarsku partiju Sirizu promijeniće Evropu i kazniti povjerioce koji su Grčkoj nametnuli štednju.
To je bilo prije osam mjeseci.
Istaknuti članovi stranke koji su dezertirali iz Sirize bili su na istom mjestu u utorak uveče, ređajuči se u napadima na Ciprasa i njegovu kratkovječnu vladu, dok se Grci ponovo spremaju na birališta u nedjelju, a političke stranke su rascijepane težinom novog masivnog međunarodnog paketa pomoći čiji je cilj da spriječi potencijalno katastrofalni bankrot i izbacivanje Grčke iz eurozone.
Masa na Trgu Omonija je u utorak bila mnogo manja, a retorika ogorčenija.
"Mala grupa u rukovodstvu (vlade) je kapitulirala i ponizila nas", rekao je Panajotis Lafazanis, bivši visoki funkcioner Sirize, pripadnik njenog tvrdog ideološkog krila i Ciprasov ministar energetike.
On se otcijepio i formirao novu stranku pošto je Cipras postigao dogovor sa zemljama eurozone o nastavljanju finansijske pomoći u zamjenu za nove, oštre mjere štednje.
"Neki su euro pretvorili u religiju, a to se pretvorilo u diktaturu", rekao je Lafazanis koji se zalaže da Grčka napusti zajedničku evropsku valutu.
Za razliku od izbora u januaru koji su doveli Ciprasa na vlast, i žurno sazvanog referenduma u julu kada su birači snažno odbacili predloge povjerilaca za reforme - ali ih je potom Ciprasova vlada prihvatila, predstojeći izbori, u nedjelju izazvali su malo entuzijazma. To je treći put ove godine da će Grci glasati, a privreda je još u škripcu, četvrtina radnika je bez posla i kontrola platnog prometa ograničava pristup gotovini na po 420 eura nedjeljno.
"Koja je svrha stalno se vraćati u glasačku kabinu? Niko nikome više ne vjeruje", kaže 49-godišnja Varavara Mihaljaraku koja je školovana za nastavnicu, a radi kao dadilja.
Ona je glasala za četiri različite stranke od 2009. godine, a još nije odlučila koga će podržati u nedjelju, 20. septembra.
"Svi su nas lagali, ništa se nije promijenilo, strašno je", rekla je ona.
Značajan je procenat neopredeljenih birača koje se stranke bore da privuku posljednjih dana kampanje.
Ankete pokazuju da je trka tijesna, Cipras se bori da održi prednost u tragovima nad svojim glavnim protivkandidatom, vođom stranke desnog centra "Nove demokratije" Evangelosa Meimarakisa.
U četvrtak uveče oko 5.000 pristalica što je mali broj po grčkih standardima, okupio se na završnom Meimarakisovom predizbornom mitingu u Atini.
"Pred biračima je jasan izbor: Ili stabilnost ili još eksperimenata... Mi ćemo uraditi sve što je potrebno da bi bilo posla, posla, posla", rekao je 62-godišnji Meimarakis.
Po grčkom izbornom zakonu, stranka koja ostvari najbolji rezultat na izborima, dobija bonus od 50 poslanika u parlamentu sa 300 mjesta. Ali, ako se ankete pokažu kao tačne, ni to neće biti dovoljno da bilo ko formira većinsku vladu, što znači da će pobjednik morati da traži podršku manjih stranaka da bi formirao koaliciju.
Mlaka kampanja je pokazala realnost izbora koji je pred Grcima. Koja god stranka pobijedila, imaće malo manevarskog prostora jer je fiskalna politika u priličnoj mjeri pod diktatom uslova iz najnovijeg, trogodišnjeg plana pomoći od 86 milijardi eura, rekao je Dimitris Sotiropulos, profesor Političkih nauka na Univerzitetu u Atini.
Trka je "otvorena u pogledu mogućih koalicionih partnera i mješavine u sljedećoj vladi, ali nije otvorena u smislu velikih reformi koje treba preduzeti", rekao je Sotiropulos.
"Neće biti daljeg prenosa sredstava Grčkoj, osim ako Grčka ne počne da mijenja osnovne obrasce funkcionisanja penzijskog sistema, ako se oporezivanje ne sprovodi, i tako dalje".
Devet političkih stranaka je na domak dostizanja praga od tri odsto potrebnih za ulazak u parlament, što komplikuje koalicioni matematiku. Među novajlijama može biti Lafazanisova nova stranka krajnje ljevice i protivnica štednje "Narodno jedinstvo", i ekscentrični Vasilis Levendis koji opstaje na margini grčke političke scene već decenijama, poznat uglavnom po nepovezanom poslijeponoćnom oštrom klevetanju političkog establišmenta i zabavnim ispadima na marginalnim TV-kanalima.
Zlatna zora, osnovana kao neonacistička stranka prije tri decenije, na putu je da osvoji treće mjesto. Neki analitičari vjeruju da bi mogla dobiti više od oko šest odsto koliko sada ima, jer njene pristalice nerado anketarima priznaju svoje opredjeljenje.
Ta stranka koja je oštro protiv štednje i protiv migranata, mogla bi privući birače ljutite zbog nastavljanja mjera štednje po trećem planu pomoći, uprkos tome što su vođstvo i više desetina članova te stranke pritvoreni radi suđenja zbog mnoštva krivičnih djela.
Ciprasov bivši koalicioni partner, desničarska nacionalistička stranka "Nezavisni Grci", lebdi na margini od tri odsto, što znači da može da ne uđe u parlament i uskrati Ciprasu najpoželjnijeg partnera ako pobijedi.
Nezavisni Grci "plaćaju cijenu toga što su bili koalicioni partner vlade koja je doprinijela političkoj nestabilnosti tokom 2015. i koalicioni partner u vladi koja je bila potpuno neefikasna u upravljanju ekonomijom", rekao je Sotiropulos.
U tom slučaju, najvjerovatniji koalicioni kandidati će biti centristička stranka "To Potami" (Rijeka) i nekada moćna socijalistička stranka PASOK koja je dominirala grčkom politikom decenijama, ali je doživjela raspad glasačke osnove već prije prvog plana međunarodne finansijske pomoći. Ali, pošto obije te stranke imaju malo šta zajedničko u pogledu stavova o mjerama štednje sa stavovima nekada oštre protivnice štednje Sirize, to bi bila nelagodna koalicija.
Te dvije stranke bi zato najradije dijelili vlast s Novom demokratijom ako ona pobijedi u nedjelju na izborima.
Dva drugi potencijalna ishoda izbora bi bila da nijedna stranka ne dobije dovoljno mjesta da formira vladu čak ni udruživanjem s manjim strankama, što bi vodilo do nestabilne manjinske vlade ili novih izbora; ili velika koalicija Nove demokratije i Sirize što je Cipras u više navrata odbacio.
Galerija
Bonus video:
