Njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel istakao je danas da njegova zemlja očekuje milion migranata u ovoj godini, čime je prethodna procjena povećana za 200.000.
"Sve ukazuje na činjenicu da nećemo imati 800.000 migranata kako je predvidjelo Ministarstvo unutrašnjih poslova, već milion", naveo je Zigmar Gabrijel u pismu kojim se obratio kolegama iz Socijaldemokratske partije.
On je ocijenio danas da je "neaktivnost Evrope" dovela Njemačku do "granica njenih kapaciteta" za prihvat izbjeglica.
"Neaktivnost Evrope povodom izbjegličke krize dovela je Njemačku do granica njenih kapaciteta", rekao je Gabrijel za berlinski Tagesšpigel.
On je naveo da problem nije toliko broj izbjeglica nego brzina kojom stižu. Njemačka je ranije najavila da očekuje da će u tu zemlju do kraja godine stići 800.000 izbeglica.
Gabrijel je rekao i da "paralelno s rješavanjem izbjegličke krize u Evropi, treba hitno i efikasno da se pomogne zemljama iz kojih su te izbjeglice".
On je zatražio od drugih evropskih zemalja da učine više i dodao da je neohodan "zajedniki evropski napor" za rješavanje izbjegličke krize.
Njemačka je juče odlučila da privremeno ponovo uvode kontrolu svojih granica kako bi spriječila dalji priliv izbjeglica u tu zemlju.
U Briselu danas poslije podne treba da se održi sastanak ministara unutrašnjih poslova EU o izbjelgičkoj krizi i raspodjeli u prihvatu migranata u 28 zemalja članica.
Kilometarske kolone zbog izbjeglica
Kontrole na granici Njemačke sa Austrijom dovele su do saobraćajne gužve na graničnim prelazima između dvije zemlje.
Bavarske vlasti saopštile su da je kolona vozila na autoputu kod Bad Rajhenhala, u blizini Salcburga, duga skoro tri kilometra, kako je navela njemačka novinska agencija DPA, dok je regionalni javni servis BR objavio da je kolona vozila na auoputu u blizini njemačkog grada Pasaua duga šest kilometara.
Njemačke vlasti su privremeno ponovo uvele kontrolu svojih granica kako bi spriječile veliki priliv izbjeglica.
Njemačka je mobilisala više stotina policajaca da kontrolišu granice zemlje.
Željeznički saobraćaj iz Austrije ka Njemačkoj ponovo je uspostavljen jutros pošto je zaustavljen u nedjelju.
Počela provjera pasoša na granici s Austrijom
Njemački policajci izvršili su prve provjere pasoša na granici s Austrijom, poslije, kako navodi AFP, šokantne objave Berlina da uvodi privremeno kontrole na granici kako bi se zaustavio masovan priliv izbjeglica. Njemačka željeznica obnovila je željeznički saobraćaj između Njemačke i Austrije
AFP prenosi da je na prelazu Frajlasing zaustavljeno troje sirijskih izbjeglica kojima su policajci pregledali papire.
Na stotine njemačkih policajaca mobilisano je da bi sprovodili kontrolu granice, saopštio je portparol njemačke federalne policije.
Ministar unutrašnjih poslova Njemačke Tomas de Mezijer je ranije rekao da ova odluka odmah stupa na snagu.
"Njemačka privremeno ponovo uvodi kontrole... duž unutrašnjih granica (Evropske unije). Fokus će u početku biti na granici sa Austrijom", rekao je Mezijer na konferenciji za novinare.
"CIlj ovih mjera je da se ograniči trenutni priliv u Njemačku i povratak standardnim procedurama kada ljudi ulaze u zemlju", kazao je Mazijer.
"To je hitno neophodno iz bezbjednosnih razloga", dodao je njemački ministar.
Vozovi ponovo idu
Njemačka željeznica obnovila je željeznički saobraćaj između Njemačke i Austrije, nakon što je juče privremeno, poslije odluke Berlina o uvođenju granične kontrole, bio obustavljen. Od 7 sati ujutro vozovi iz Austrije ponovo mogu da ulaze u Njemačku. Proteklih dana su vozovima prevezene hiljade izbjeglica koje su iz Madjarske, preko Austrije, krenule u Njemačku.
Potez Njemačke u suprotnosti je sa principima Šengenske zone, koja dopušta slobodu kretanja između mnogih evropskih država.
Ipak, ovaj sporazum dozvoljava privremenu suspenziju.
Osim toga, Berlin više neće dozvoljavati izbjeglicama da izaberu koja evropska država će ih primiti, istakao je Mazijer.
Tražioci azila moraju da shvate da "ne mogu da biraju države u kojima traže zaštitu", naveo je on.
Prema pravilima EU, prva zemlja ulaska obavezna je da rješava zahtev tražioca azila, ali je Njemačka ranije u praksi odbacivala ovo pravilo u slučaju izbjeglica iz Sirije, prenio je AFP.
Železnički saobraćaj između Njemačke i Austrije je suspendovan, a iz njemačke železničke službe je saopšteno da će saobraćaj sa Austrijom biti obustavljen do pet sati ujutro.
Njemačka odluka da zatvori granice udar Šengenu, ali i pritisak za nagodbu
Odluka Njemačke da načini dramatičan zaokret privremenim ukidanjem Šengena i zatvaranjem granice, s obrazloženjem da je ogroman priliv izbjeglica ugrozio bezbjednost zemlje, može još više dovesti u pitanje ionako slabe izglede da ministri pravosuđa i policije Evropske unije danas u Luksemburgu usvoje cjelovit plan Evropske komisije za hitno rješavanje izbjegličke krize.
Ali u komentarima evropskih medija se naglašava da je njemački korak "šokantan" za ostale članice Unije, predstavlja "udarac Šengenu", kako je napisao britanski list "Gardijan", ali da može biti i svojevrsni pritisak upravo da zemlje odbojne prema obaveznom prihvatanju kvota izbjeglica popuste i krenu ka zajedničkoj formuli za rješavanje velike izbjegličke krize.
Planom EK se zahtjeva da članice Unije uz obavezne kvote preraspodjele 160 hiljada pristiglih izbjeglica i preduzmu hitne mjere za rješavanje izbjegličke krize.
Evropska komisija je saopštila da neka članica kad procijeni da je došlo do kritične situacije i ugrožena bezbjednost, ima pravo po odredbama zone Šengena da privremeno zavede nadzor granica i da je njemački potez "izgleda po pravilima".
U osvrtima medija se ukazuje na to da će se sad naročito "prolazne zemlje", Grčka, Makedonija, Srbija i Mađarska, ali i Austrija naći u situaciji da moraju da se bore s talasom izbjeglica i migranata koji uopšte ne jenjava zbog i dalje oštrih ratnih sukoba u Siriji.
Bernar Kaznev, ministar policije Francuske, koja podržava stav Berlina da se mora ravnomjerno raspodijeliti teret navale izbjeglica prvenstveno iz ratnog požara u Siriji, je iskazao razumijevanje za njemački potez i zamjerio "nekim članicama EU da nisu ispoštovale šengenska i pravila za odobravanje azila".
Kaznev je time ciljao na činjenicu da su desetine hiljada izbjeglica došle preko Grčke, Italije i Mađarske bez ikakve provjere i urednih dokumenata sa šengenskim vizama, ali su komentatorima u mediji podsjetili da je i Njemačka jednostrano prekršila šengenska pravila kad je saopštila da će primiti sve izbjeglice, a nije tražila da se utvrđuje njihov identitet, da imaju pasoše i vize, kao i da se jasno zna da li su to izbjeglice iz ratova ili "ekonomski migranti".
Na to su ukazali i zvaničnici Slovačke, Češke i Mađarske posebno, predočivši da je time stavljen van snage nadzor spoljnih granica Unije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel se našla na udaru svojih saveznika u vladi, najviše iz redova bavarske Socijalhrišćanske unije zbog ogromnog pritiska desetina hiljada izbjeglica naročito na Minhen i Bavarsku.
Njemački ministar transporta Aleksander Dobrindt dramatično saopštio da je talas izbjeglica prevazišao sposobnosti prijema, dok su spoljne granice EU bez nadzora.
Vlasti pokrajine Bavarske su direktno prozvale kancelarku Angelu Merkel zbog toga što je bez prethodne pripreme pozvala ratne izbjeglice da dođu u Njemačku, a predsjednik bavarske vlade Horst Zehofer je, štaviše, na kongres bavarske Socijalhrišćanske unije, partnera u vladi kancelarke Merkel, pozvao mađarskog premijera Viktora Orbana, glavnog kritičara masovnog dolaska imigranata u Uniju.
Obaveznom prihvatanju pristiglih izbjeglica se, uz objašnjenje da bi te mahom muslimanske pridošlice izmijenile nacionalnu tradiciju i identitet i moguće uvezle terorizam, protive vlade i većina građana Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, kao i Rumunija i Bugarska, koje međutim kažu da bi pristale na kvotu raspodjele, ako bi im se odobrio ulazak u šengenski prostor bez granica.
Njemačka, Francuska i "stare članice" Unije su dosad oštro kritikovale istočne članice zbog ovakvih stavova i naglašavale da se mora iskazati i solidarnost u kritičnim trenucima za Evropu, a to je simbolično sažeo i potpredsjednik belgijske vlade Aleksander de Kro, rekavši da Evropska unije samo "bankomat za izvlačenje desetina milijardi eura".
Istočne članice Unije ne popuštaju u stavu, a mađarski premijer Orban je saopštio da će Budimpešta i vojskom i kažnjavanjem zatvorom obustaviti ilegalni ulazak migranata.
A najavio je podroban predlog vođama EU da sredstvima od najmanje tri milijarde eura pomogne zemljama u susjedstvu Sirije, Turskoj, Libanu i Jordanu, da tamo velikim centrima za zbrinjavanje zaustave odlazak izbjeglica u Evropu.
Mađarski premijer tvrdi da dobrim dijelom izbjeglice iz Sirije upravo dolaze iz zbjegova u tim susjednim zemljama i "traže bezbjednost i bolji život nego u izbjegličkim taborima… u Njemačkoj ili Švedskoj".
Američki list "Politiko" u evropskom izdanju prenosi upozorenja američkih stručnjaka da bombardovanje zapadnih i arapskih saveznika nije ni malo slomilo snage ekstremiste tzv. "islamske države" u Siriji i Iraku, mada izgleda da sve države EU, ujedno, podržavaju bitne djelove plana Evropske komisije.
A to je da se snažno ojača nadzor spoljnih granica Unije, odbrani šengenski prostor bez granica, kao i da se popisom imigranata ubuduće jasno razdvoje prihvatljive izbjeglice iz ratova, političkih i verskih progona od migranata koji iz ekonomsko-socijalnih razloga žele da dođu u Uniju.
To sjutra treba da usvoje ministri pravosuđa i policije EU i zato će biti utvrđen spisak "bezbjednih zemalja", u kojima vlada zakon i štite se ljudska prava, pa migranti nemaju nikakvog osnova da traže azil u Uniji, što će uključiti i Crnu Goru, Kosovo i Albaniju, iz koje je posljednjih mjeseci najviše porastao broj azilanata u EU.
Plan EK obuhvata i utvrđivanje novih odredbi za jedinstvenu politiku odobravanja azila u svim državama evropske dvadesetosmorice, tijesnu policijsku i svaku drugu saradnju sa vlastima zemalja iz kojih dolaze i kroz koje prolaze izbjeglice, razbijanje mreža organizovanog kriminala kojima se migranti ilegalno prebacuju u Evropu, uključujući operacije pomorskih vojnih snaga EU u vodama prema Libiji.
Ako ministri ne postignu dogovor, to će morati da pokušaju šefovi država ili vlada EU, iji je vanredni sastanak predviđen za 8. oktobar.
Bonus video:
