Evropa ne može reagovati na izbjegličku krizu parcijalnim pristupom i Evropska unija (EU) mora biti spremna da uspostavi neposredne i adekvatne kapacitete za hitni prihvat, pomoć i registraciju, poručio je visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice, Antonio Gutereš.
„EU priprema hitne sastanke na kojima će odlučiti o tome kako će reagovati na trenutnu izbjegličku i migracijsku krizu. Situacija zahtijeva ogroman zajednički napor, koji nije moguć uz postojeći fragmentirani pristup“, saopštio je Gutereš.
Prema njegovim rijelima, Evropa se suočava sa najvećim prilivom izbjeglica u posljednjim decenijama, a do sada je u ovoj godini više od 300 hiljada ljudi rizikovalo živote da pređe preko Sredozemnog mora.
„Više od 2.600 nije preživjelo opasno putovanje, uključujući i trogodišnjeg Ajlana, čija je fotografija uskomešala srca širom svijeta. Po dolasku na evropsku obalu i granice, izbjeglice nastavljaju svoje putovanje – suočavajući se sa haosom i trpeći uvrede, eksploataciju i opasnosti kako na granicama tako i tokom puta“, kazao je on.
Gutereš je rekao da je nesebična velikodušnost građana i organizacija civilnog sektora koji su istupili da pozdrave i pomognu novopridošle inspirativna, a brojne zemlje su pokazale da imaju uzorno političko i moralno rukovodstvo. „Ali sve u svemu, Evropa nije uspjela da pronađe efikasan zajednički odgovor, a ljudi usljed toga pate“.
On smatra da za rješavanje te, kako je kazao, neodržive situacije, svi moraju imati na umu nekoliko osnovnih stvari.
„Ovo je prvenstveno izbjeglička kriza, a ne samo migracijski fenomen. Velika većina onih koji pristižu u Grčku dolazi iz zona sukoba poput Sirije, Iraka ili Afganistana i jednostavno spašavaju svoje živote. Svi ljudi u pokretu u ovim tragičnim okolnostima zaslužuju da njihova ljudska prava i dostojanstvo budu u potpunosti ispoštovani, nezavisno od njihovog pravnog statusa“, rekao je Gutereš.
Pritom, dodao je, ne možemo zaboraviti posebnu odgovornost koju sve države imaju prema izbjeglicama, u skladu s međunarodnim pravom.
„Evropa ne može reagovati na ovu krizu primjenom parcijalnog ili slojevitog pristupa. Nijedna zemlja to ne može učiniti sama i nijedna zemlja ne može odbiti da obavi svoj dio posla. Nije ni čudo što sve zablokira pod povećanim pritiskom u situaciji kada sistem nije uravnotežen i funkcionalan“, kazao je Gutereš.
Ovo je, kako je kazao, odlučujući trenutak za EU i ona sada nema drugog izbora nego da mobiliše sve svoje snage oko ove krize. „Jedini način da se riješi ovaj problem je da Unija i sve njene države članice primjenjuju zajedničku strategiju, zasnovanu na odgovornosti, solidarnosti i povjerenju“.
„Konkretno, to znači preduzimanje hitnih i odvažnih mjera na stabilizaciji stanja, a potom pronalaženje načina da se istinski podijeli odgovornost na srednjoročnom i dugoročnom planu. EU mora biti spremna da – uz pristanak i podršku vlada, uglavnom Grčke i Mađarske, ali i Italije – uspostavi neposredne i adekvatne kapacitete za hitni prihvat, pomoć i registraciju“, saopštio je Gutereš.
U tu svrhu, dodao je, Evropska komisija treba da mobiliše evropske agencije i mehanizme za azil, migracije i zaštitu civila, uključujući i sredstva zemalja članica te uz podršku UNHCR-a, IOM-a i civilnog sektora.
„Sa naše strane, UNHCR je u potpunosti odlučan da pojača svoje napore. Bitno je da izbjegličke porodice koje se iskrcaju u Evropi, nakon što su izgubile sve, budu dobrodošle u sigurnom i brižnom okruženju“, kazao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, ljudi za koje se tokom ove inicijalne selekcije utvrdi da imaju valjan zahtjev za zaštitom moraju biti obuhvaćeni programom masovnog preseljenja, uz obavezno učešće svih zemalja članica EU.
„Preliminarna procjena će ukazati na potencijalnu potrebu za povećanim mogućnostima preseljenja na čak 200.000 mjesta, što je izvodljivo samo ako ide u paketu sa adekvatnim prihvatnim kapacitetima, naročito u Grčkoj. Solidarnost ne može biti odgovornost samo nekoliko zemalja članica EU“, rekao je Gutereš.
Kako je naveo, onima za koje se utvrdi da im nije potrebna međunarodna zaštita i koji ne mogu biti obuhvaćeni mogućnostima legalne migracije, treba pomoći da se brzo vrate u svoju domovinu, uz puno poštovanje njihovih ljudskih prava.
„Jedini koji imaju koristi od nedostatka zajedničkog evropskog odgovora jesu krijumčari i trgovci koji ostvaruju profit od ljudi koji očajnički pokušavaju da dođu do bezbjednih zona. Neophodna je efikasnija međunarodna saradnja kako bi se stalo na put krijumčarima, uključujući i one koje djeluju unutar EU, ali na način koji će omogućiti da žrtve budu zaštićene“, kazao je Gutereš.
Međutim, dodao je, nijedna od tih aktivnosti neće biti efikasna ako se ljudima ne omogući da legalno dođu u Evropu i pronađu sigurnost po dolasku.
„Hiljade izbjegličkih roditelja rizikuje živote svoje djece u nesigurnim krijumčarskim plovilima, prvenstveno zato što nemaju drugog izbora. Evropske zemlje - kao i vlade u drugim regionima – moraju da izvrše neke temeljne promjene, kako bi se omogućile veće kvote za preseljenje i humanitarni prihvat, proširili vizni programi i sponzorstvo, stipendiranje i drugi načini legalnog ulaska u Evropu“, saopštio je Gutereš.
Ono što je najvažnije, kako je rekao, spajanje porodice mora postati realna, dostupna opcija za mnogo više ljudi nego što je to sada slučaj. „Ako se ovi mehanizmi razviju i učine efikasnijim, možemo smanjiti broj onih koji su primorani da rizikuju svoje živote na moru zbog nedostatka alternativnih opcija“.
„Osim hitnog odgovora na krizu, jasno je da će ova situacija zahtijevati da se ozbiljno razmisli o budućnosti. Ovaj masovni priliv ljudi neće stati sve dok ne budu riješeni problemi koji su uzrokovali njihove nevolje. Mnogo više se mora učiniti da se spriječe sukobi i zaustave ratovi zbog kojih je toliko mnogo ljudi prisiljeno da napusti svoje domove“, kazao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, zemlje koje se graniče sa ratnim zonama, a koje pružaju utočište za svakih 9 od 10 izbjeglica širom svijeta, moraju dobiti snažniju podršku, uz neophodna sredstva.
„Istovremeno, bitno je i preusmjeriti politiku za razvoj saradnje, kako bi se ljudima omogućila budućnost u njihovim vlastitim zemljama. Evropa se suočava sa trenutkom istine. Ovo je vrijeme da se potvrde vrijednosti na kojima je izgrađena“, poručio je Gutereš.
Bonus video:
