Ministar unutrašnjih poslova Bavarske zatražio je da se azilantima sa Balkana drastično smanji takozvani "džeparac" od 143 eura mjesečno i ocijenio da su takva izdvajanja "bezobrazluk" prema njemačkim poreskim obveznicima.
Pare koje se daju tražiocima azila sa Balkana predstavljaju, kako je Herman rekao za dnevnik `Velt`, podsticaj za mnoge Balkance da dođu u Njemačku i taj novac sa sobom ponesu nazad, kući.
Herman se založio da se preispita nivo pruženih usluga za sve azilante.
`Moramo se upitati da li njemačka socijalna država tu velikodušnost još može sebi da priušti`, rekao je on.
`Prave izbjeglice žele samo da budu sigurne, da imaju prenoćište, da su dnevno obezbijeđeni i da imaju nešto da obuku`, rekao je Herman, iz čijeg su i političkog okruženja već tražili ukidanje 143 eura mjesečne pomoći izbjeglicama.
Ministar finansija Bavarske Markus Zeder, takođe, iz Hrišćansko-socijalne unije (CSU) založio se za ukidanje takozvanog `džeparca` za izbjeglice koji iznosi 143 eura mjesečno tokom trajanja procesa dobijanja azilantskog statusa i rekao da je taj novac za mnoge ljude sa Balkana motivacija da dođu u Njemačku.
`To je toliko puno kao jedna mjesečna zarada u Srbiji ili na Kosovu. Za mnoge ljude sa Balkana to je motivacija da dođu kod nas`, rekao je Zeder i upozorio da aktuelni talas izbjeglica u Bavarskoj mora biti smanjen.
Zeder, političar iz konzervativne bavarske CSU, `sestrinske partije` svenjemačke Hrišcansko-demokratske unije (CDU) kancelara Angele Merkel je, založući se za smanjenje broja izbjeglica, rekao da su sada potrebne odluke `prije svega, provjera finansijskih standarda`.
Ovu ideju podržava i savezni ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer, ali i predsjednik Savezne službe za migracije i izbjeglice Manfred Šmit, koji je, naime, prije nekoliko dana u jednoj izjavi zahtjevao da se ljudima, koji najvjerovatnije neće dobiti azil, mora reći da oni od prvog dana neće dobiti `džeparac` i ocijenio da bi tada talas azilanata brzo presušio.
`Isplati se za tri mjeseca putovati u Njemačku`, rekao je Šmit i zahtjevao da se i Albanija, Kosovo i Crna Gora proglase zemljama sigurnog porijekla, kao što je to već učinjeno sa Makedonijom i Srbijom i Bosnom, odakle je, kako je naveo, zabilježen pad broja izbjeglica.
I poslanik u pokrajinskom parlamentu Saksonije Aleksander Kraus (CDU) složio se sa Šmitovim stavom i rekao da je posebno važno sada da se podnosiocima zahtjeva za azil iz balkanskih zemalja brzo ukinu ta 143 eura, a takvu ideju u cilju smanjenja broja azilanata sa Balkana podržavaju i drugi njemački političari.
Bonus video:
