Predsjednik njemačkog Saveznog ureda za migraciju i izbjeglice Manfred Šmit izjavio je da tražioci azila iz zemalja Zapadnog Balkana praktično nemaju izgleda da dobiju azil u Njemačkoj jer u 99 odsto slučajeva dolaze da bi dobili novčanu pomoć, našli posao ili kupili automobil.
Šmit je u intervjuu za njemački radio Dojče vele rekao da je primijećen napredak kada je u pitanju broj azilanata koji dolaze iz Srbije. "U oktobru i novembru imali smo 3.000 do 3.600 zahtjeva za azil (iz Srbije), a sada imamo 1.700", rekao je Šmit istakavši da efekat preduzetih mjera ipak nije kao što je bio očekivan i da će zato biti preduzeti dalji koraci.
Građani Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, koje su označene kao "sigurne zemlje", dobijaju zaštitu u 0,1 do 0,2 odsto slučajeva.
"Dakle praktično nemaju izgleda na azil u Njemačkoj. Isto ove godine vidimo kod Kosova i Albanije, tu je broj odobrenih zahtjeva praktično nula", rekao je Šmit, koji smatra da i njih treba staviti na listu "sigrurnih zemalja".
Iz Albanije, dodao je, ove godine je dobijeno 28.000 zahtjeva za azil. "Takav razvoj nismo mogli da prognoziramo i veoma nas je iznenadio".
Šmit je istakao da od avgusta stupa na snagu novi zakon koji će omogućiti da se kod očigledno neosnovanih zahtjeva za azil izriče zabrana ulaska i boravka u šengenskom prostoru.
Takođe, po njegovoj ocjeni, treba zatno skratiti vrijeme trajanja postupka odlučivanja o azilu jer ne smije više biti finansijski isplativo zadržavanje u Njemačkoj, a ustanove za prijem izbjelica treba više da se koncentrišu da tim ljudima pomognu u naturi, a manje novcem.
Na pitanje novinara da li vjeruje da potražioci azila dolaze samo da bi u Njemačkoj dobijali novčanu pomoć, Šmit kaže da upravo to čuju na mnogim saslušanjima tih ljudi u procesu odlučivanja o pružanju zaštite.
"U 99 odsto slučajeva čujemo: 'Došli smo da tražimo posao; da nam djeca ovdje idu u školu; jer je ovdje bolja zdravstvena njega...' Takođe čujemo da mnogi žele da se zadrže u Njemačkoj pola godine kako bi prikupili dovoljno sredstava da u zemlji porijekla od toga žive devet do dvanaest mjeseci. Kada to čujemo, moj Ured u skladu sa tim i odlučuje", kazao je Šmit.
Osnov za dobijanje azila su status izbjeglica, supsidijarna zaštita ili kada je neko teško bolestan i ne može biti adekvatno liječen u domovini.
"Ljudi sa Balkana koji dolaze ovdje ne dolaze iz razloga koje predviđa Ženevska konvencija. Ima onih koji na saslušanju kažu: 'Ostavite me još samo četiri nedjelje ovde, hoću da kupim auto, ponio sam i pare'. Kada čujete tako nešto, to naprosto nema nikakve veze sa azilom i zaštitom izbjeglica", istakao je Šmit.
"Kada od 200.000 zahtjeva za azil koliko već imamo ove godine čak 94.000 dođe sa Balkana, onda nešto u temelju nije u redu", kazao je njemački zvaničnik za migraciju.
Ponovno uvođenje viza balkanskim državama bi ipak, prema njegovom mišljenju, bilo posljednje sredstvo, jer u Njemačkoj legalno živi i radi veliki broj ljudi s Balkana.
"Vraćanje viznog režima bi pogodilo i ljude koji iz tog regiona legalno dolaze u Njemačku i to ne bi bilo pravedno prema njima", izjavio je Šmit za Dojče vele.
Bonus video:
