Predsjednik Savjeta Evropske unije Donald Tusk otkazao je samit lidera zemalja članica koji je danas popodne trebalo da se održi u Briselu i umjesto njega zakazao samit lidera eurozone.
“Otkazao sam samit EU. Samit eurozone počinje u 16 časova i trajaće dok se ne dogovorimo o Grčkoj”, saopštio je Tusk preko svog tviter naloga.
Tako će se danas popodne u Briselu okupiti samo šefovi 19 država koje dijele zajedničku valutu, umjesto lidera svih 28 članica EU.
Tuskova odluka tumači se kao odraz riješenosti da se Grčka zadrži unutar eurozone uprkos sinoćnjem neuspjelom ministarskom sastanku eurogrupe.
Prije šefova država i vlada, ministri finasija eurogrupe treba da se sastanu jutros ponovo u Briselu pošto sinoć ni poslije devet sati rasprave nisu uspjeli da se slože da li da podrže grčki plan za novi program pomoći ili da odsjeku Grčku od zajedničke evropske valute.
“Nismo uspjeli da se složimo, nastavićemo sjutra ujutru”, rekao je kasno sinoć novinarima holandski ministar i šef eurogrupe Jeren Dajselblom i dodao da postoji “problem povjerenja” u grčke vlasti.
Kriza se razbuktala nakon što je velika većina grčkih glasača prošle nedjelje na referendumu odbila da prihvati plan štednje koji su joj povjerioci nametnuli kao uslov za novi program finansijske pomoći iz Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Suočen sa mogućnošću da ECB i MMF uskrate garancije grčkim bankama i tako de fakto izbace Grčku iz eurozone, grčki premijer Aleksis Cipras je u posljednji čas predložio novi plan štednje, koji je u nekim aspektima čak oštriji od onog odbijenog na referendumu.
Međutim, grupa zemalja predvođena Njemačkom je izrazila sumnju u adekvatnost Ciprasovog plana, a njemački ministar finansija Volfgang Šojble je doveo u pitanje i Ciprasov kredibilitet.
Sa druge strane, Francuska i Italija se snažno zalažu da se Grcima pruži šansa da ostanu u eurozoni i smatraju da njegov predlog pruža dobru osnovu za pregovore o novom paketu finansijske pomoći.
Od ishoda današnjih sastanaka zavisi da li će Grčka biti odsječena od Evropske centralne banke, ili će joj biti omogućeno da,uz oštre mjere štednje ostane u eurozoni.
Grčka bi bez garancija ECB morala da uvede paralelnu valutu, što bi prema većini analitičara makar na kratak rok dovelo do još veće nestabilnosti i haosa u ionako uzdrmanom grčkom privrednom sistemu.
Bonus video:
