Evropska elita želi promjenu režima u Grčkoj i nije joj dovoljno da Siriza samo poklekne, žele nekog poslušnijeg, piše u autorskom tekstu britanski "Gardijan".
"Oni žele promjenu režima. Naravno, ne vojnom silom, ovom operacijom upravljaju Berlin i Brisel, a ne Vašington", piše britanski list.
Urednik "Gardijana" Seumas Milne u komentaru navodi da je "izvan svake sumnje" da njemačka kancelarka Angela Merkel i trojka koju čine međunarodni kreditori želi da ukloni izabranu vladu u Atini.
Sve što su učinili proteklih sedmica u vezi sa administracijom ljevičarske Sirize, izabrane da prekine politiku štednje, čini se osmišljenim da podeli ili diskredituje vladu grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, navodi "Gardijan".
Autor kao primjer takvog pokušaja navodi ponudu Ciprasa "koja je izgledala kao skoro potpuno prihvatanje paketa mera štednje o kome je za nedjelju zakazao referendum", ali je Merkel odbacila mogućnost razgovora, sve dok se ne vidi rezultat glasanja.
"Naznaka iskrenog kompromisa nema. Cilj je očigledno da se Ciprasova vlada ponizi i u toku su pripreme za njenu privremenu zamjenu administracijom koja će biti poslušnija", navodi "Gardijan".
Prema najoptimističnijem scenariju, iz dokumenata MMF-a, mjere štednje u Grčkoj trajaće bar do 2030, navodi britanski list.
"Ukoliko uspiju da Ciprasa svrgnu sa mjesta premijera, onda bi se manje destruktivan paket mogao ponuditi nekom poslušnijem grčkom lideru koji će ga zamijeniti", navodi "Gardijan".
Zato je ECB odlučila da ukine hitno finansiranje grčkih banaka nakon što je Cipras raspisao referendum o mjerama štednje, što je rezultiralo zatvaranjem banaka i kontrolom kapitala, smatra "Gardijan".
Britanski list navodi da je, po raspisivanju referenduma, "jedan evropski lider za drugim upozoravao Grke da se ne obaziru na vladu i glasaju 'za', jer će u suprotnom biti izbačeni iz eurozone, sa drastičnim posljedicama".
Strah Berlina i Brisela leži u tome da će građani zemalja poput Španije i Portugala, koji su podnijeli najveći teret štednje u eurozoni, željeti da se i njima dugovi otpišu i da se politika štednje prekine, navodi "Gardijan".
"Oni to nazivaju 'moralnim rizikom'. Ali to nema nikakve veze sa moralom, već je isključiva posljedica disfunkcionalne monetarne unije, jednog destruktivnog neoliberalnog ekonomskog modela nametnutog sporazumom i politike štednje koja se sprovodi kako bi se osigurao profit korporacija", piše "Gardijan".
Prema pisanju "Gardijana", prava opasnost za Evropu je zapravo to da, ukoliko Siriza popusti ili se raspadne, ta propast izazove pad popularnosti pokreta poput Podemosa u Španiji, što bi onda ostavilo brisani prostor za desnicarske populiste.
"U svakom slučaju, bilo koji dogovor Grčke i Evrope kojim dug ne bi bio otpisan, a štednja okončana - samo će odložiti krizu. Ako Sirizina vlada preživi, moraće da promijeni pravac. Njena sudbina i njen haotični sukob sa vladarima eurozone oblikovaće budućnost Evrope", zaključuje "Gardijan".
Bonus video:
