Grčka tone u ozbiljnu državnu krizu, posljednje rezerve bankarskog sektora iščezavaju iz sata u sat, i spale su na 500 miliona eura, a kompanije se zatvaraju jedna za drugom, piše britanski list Telegraf.
"Bankama ponestaje novca. Imamo pouzdane informacije da su rezerve novca u bankama pale na 500 miliona eura. Svi koji misle da će banke biti otvorene od utorka sanjaju. Sav novac ispario bi u roku od sat vremena", smatra predsjednik Grčke privredne komore Konstantin Mihalos.
"U veoma smo opasnoj situaciji. Grčke kompanije isključene su iz sistema evropskih elektronskih transfera Target2. Cijela poslovna zajednica u Grčkoj nije u mogućnosti da uvozi bilo šta, a bez sirovina ne mozete ništa proizvesti", navodi Mihalos.
Poslovni lideri intenzivno pregovaraju sa Bankom Grčke, koju mole da im omogući pristup sredstvima iz Hitnog fonda za očuvanje likvidnosti (ELA) da bi mogli da pokriju uvoz hrane i farmaceutskih proizvoda prije nego što turtistički sektor padne u krizu.
Zvaničnici navode da će centralna banka omogućiti pristup sredstvima već danas, ali to je privremena pomoć, navodi Telegraf.
Banke u Grčkoj su zatvorene od ponedjeljka, uz dnevni limit podizanja novca sa bankomata od 60 eura, ali je sve češći slučaj da je moguće podići samo 50 eura jer većini bankomata ponestaje novčanica od 20 eura, dok je dio bankomata potpuno prazan. Finansijska kriza brzo se širi pa su brojne benzinske pumpe i manja preduzeća prestali da prihvataju kreditne kartice.
Servis za plaćanje preko interneta PejPal obustavio je poslovanje u Grčkoj, navodeći da polaganje sredstava na račune Grka trtenutno nije moguće u svijetlu kontrole kapitala, a onemogućene su i prekogranične transakcije novca sa grčkih računa.
Kontrole kapitala zaustavile su i druge vidove onlajn trgovine, pa Grci više ne mogu da kupuju robu niti usluge na većini međunarodnih sajtova uključujući Gugl, Amazon, Epl i Fejsbuk.
Transfer sredstava onemogućen je da bi se spriječio kolaps bankarskog sektora nakon što je grčki premijer Aleksis Cipras odbacio predloge međunarodnih kreditora i raspisao referendum na kom građani treba da se izjasne da li su za prihvatanje najnovijeg predloga kreditora ili žele da njihova ljevičarska vlada pokuša da postigne povoljniji sporazum.
Irski niskotarifni avioprevoznik Rajaner saopštio je ove nedjelje da će njegovi grčki putnici moći da kupe karte za letove gotovinom, budući da je pomoću njihovih platnih kartica sve češće nemoguće obaviti transakcije kao rezultat kontrola kapitala koje je uvela vlada u Atini.
Podjednako pristalica i protivnika na referendumu
Prema anketi atinskog instituta za istraživanje javnog mnjenja ALCO, na predstojećem referendumu na kom se može odlučiti o budućnosti Grčke u Evropi, podjednak broj birača glasao bi za i protiv predloga međunarodnih kreditora, javio je danas Rojters.
Prenoseći anketu objavljenu u dnevniku "Etnos" (Ethnos), britanska agencija ističe da takav rezultat predstavlja oštar zaokret od prethodnog istraživanja, po kom su oni koji bi rekli "ne" snažno prednjačili.
Novi rezultati pokazuju da onih koji bi rekli "da" ima 44,8 odsto u odnosu na 43,4 odsto protivnika predloga povjerilaca, dok je 11,8 odsto neodlučnih.
Najnoviji rezultati objavljeni su dan pošto je Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio da je Grčkoj za "ostanak na površini" potrebno dodatnih 50 milijardi eura za sledeće tri godine, uključujući 36 milijardi od njenih evropskih partnera.
Rojters navodi da je izjava grčkog premijera Aleksisa Ciprasa da su uslovi sporazuma o pomoći njegovoj zemlji - sa smanjenjem troškova i povećanjem poreza, "ucjenjivački", i da je toliko razljutila grčke partnere da nema nade u pomirenje do nedelje, kada se održava referendum.
"Tražimo da glasaju otvorenih očiju i da dobro razmisle o posljedicama glasanja protiv, koji može voditi do izlaska Grčke iz eurozone", rekao je francuski premijer Manuel Vals na marginama jednog ekonomskog skupa u Lionu.
Ukoliko birači podrže predlog kreditora, Ciprasova vlada mogla bi da padne, s tim da novi izbori budu održani u septembru, navodi Rojters.
Kratka referendumska kampanja pred istekom
Rivalske kampanje povodom referenduma o mjerama štednje u Grčkoj završiće se danas, a planirani skupovi pristalica opcija "da" odnosno "ne" u centru Atine održaće se u isto vrijeme, na samo 800 metara udaljenosti.
Referendum povodom jednog od najvažnijih pitanja u istoriji moderne Grčke zakazan je prošle sedmice, i kampanja je trajala nedjelju dana.
Prvi put su se po Atini pojavili posteri sa kojih se građani pozivaju da na referendumu zaokruže "da". Reklamiranje "da" odnosno "ne" na televiziji počelo je tek u srijedu.
Skupovi u centru Atine počeće u 19.30 po lokalnom vremenu.
Mnogim građanima i dalje nije jasno o čemu se tačno glasa na referendumu.
Bivši zemljoradnik, Kostas Kristoforidis (37) još nije odlučio kako će glasati u nedelju.
"Ako piše 'ne' mjerama štednje, to je i od mene 'ne'. Ali ako odbacujemo Evropu, ja sa s tim ne slažem", rekao je Kristoforidis.
Grčke banke i berze peti dan su zatvorene a rivalske kampanje nastoje da istaknu svoje poruke.
Predviđanje Međunarodnog monetarnog fonda da će Grčkoj u naredne tri godine biti potrebne gomile dodatnog gotovog novca od zemalja eurozone i drugih stavlja još veći pritisak na vladu u Atini.
Grčki premijer Aleksis Cipras (40) kocka se sa sopstvenim opstankom u vlasti s obzirom da je građane pozvao da na referendumu glasaju protiv mjera štednje.
Prema njegovim riječima, odbijanje mjera štednje pomoći će Grčkoj da dobije novi sporazum sa spasilačkim mehanizmom eurozone koji bi omogučio mjere da se nacionalni dug od 320 milijardi eura učini održivim.
Ciprasovi protivnici tvrde da on rizikuje budućnost zemlje.
Bivši premijer, konzervativac Kostas Karamanlis pridružio se taboru koji će glasati "za" i u svom prvom obraćanju javnosti u šest godina je ocijenio da Ciprasova vlada pravi "ozbiljnu grešku, jer će svijet smatrati 'ne' povlačenjem iz srca Evrope - što će biti prvi korak ka izlasku iz eurozone".
Jedan od najjačih signala da budućnost vlade zavisi od ishoda glasava je najava ministra finansija Janisa Varufakis da će vjerovatno podneti ostavku ako većina glasača bude rekla "da" mjerama štednje.
I Cipras je ove sedmice izjavio na televiziji da on nije "premijer za sva vremena", što je snažan pokazatelj da će se i on povući ako njegov predlog bude odbačen na referendumu.
Varufakis uvjeren u dogovor posle referenduma
Grčki ministar finansija Janis Varufakis rekao je da postoje "stoprocentne šanse" da će Atina postići dogovor sa međunarodnim kreditorima nakon referenduma u nedjelju, prenio je BBC.
"Sporazum će biti postignut bez obzira da li će odgovor na referendumu biti 'da' ili 'ne' , rekao je Varufakis u intervjuu za BBC.
"Ako pobijedi opcija 'da' to će biti loš sporazum, banke će biti otvorene uz loš sporazum. Ako pobijedi 'ne' imaćemo drugi sporazum koji će biti održiv, u skladu sa predlozima koji su nam upućeni poslednjih nekoliko dana", kaže on.
On je oštro kritikovao politiku štednje primjenjenu u Grčkoj tokom posljednjih pet godina i produžene pregovore sa kreditorima.
"Imamo veoma loš sistem upravljanja u Evropi. To nije način za rukovođenje monetarnom unijom. To je komedija, greške već pet godina, a Evropa se pretvara i produžava sve to", rekao je Varufakis za BBC.
Održani skupovi za i protiv referenduma, gorela zastava EU
Više hiljada pristalica grčke Komunističke partije održalo je sinoć skup u Atini tražeći da se građani usprotive vladi i glasaju na referendumu u nedelju nevažećim listićima.
Generalni sekretar te partije Dimitris Kucumbas rekao je okupljenima da glasaju listićima na kojima je treća nezvanična opcija "ni da ni ne", prenio je AFP.
Grčki premijer Aleksis Cipras pozvao je građane da na referendumu kažu 'ne' predlogu međunarodnih kreditora.
Na drugoj strani grada okupilo se oko hiljadu demonstranata na skupu u znak podrške negativnom odgovoru na referendumu u nedjelju, prenosi AFP.
Ministar finansija Janis Varufakis rekao je da bi grčka vlada mogla lako podnijeti ostavku ako na referendumu u nedjelju prevagnu glasovi za mjere štednje.
Renci: Atina neće napustiti eurozonu
Italijanski premijer Mateo Renci izjavio je da Atina neće napustiti eurozonu, bez obzira na ishod referenduma u Grčkoj ovoga vikenda.
"Što se mene tiče, Grčka neće napustiti euro. Uradiće sve što može da postigne dogovor sa međunarodnim kreditorima", rekao je Renci za italijansku televiziji RAI 1.
SAD strahuju od geopolitičkih posljedica
Ekonomija Sjedinjenih Država vjerovatno neće trpjeti značajnije posljedice zbog grčke dužničke krize. Ali u Vašingtonu ipak strahuju od geopolitičkih posljedica ukoliko Grčka, kao članica NATO, napusti eurozonu, piše Dojče vele.
Dojče vele piše da u Vašingtonu postoji i zabrinutost da bi Grčka mogla da se obrati Moskvi i da zatražiti finansijsku pomoć te bi tako mogla da izigra napore Zapada u stvaranju zajedničkog fronta protiv ruske intervencije u Ukrajini. Vladimir Putin je Grčkoj već ponudio finansijsku pomoć tražeći zauzvrat dopuštenje za gasovod koji bi prolazio kroz Grčku. Ljevičarska vlada u Atini još razmatra ponudu.
Danas je Donald Tramp izjavio da će ruski predsjednik Vladimir Putin spasiti Grčku ukoliko u toj namjeri ne uspije Njemačka.
Bonus video:
