U potpunoj tajnosti i bez najave i bilo kakvog saopštenja, u Briselu se odvijaju hitno sazvani novi pregovori Evropske komisije (EK) i grčkih ministara o sprečavanju bankrota Grčke, pod uslovom da Atina prihvati strukturne reforme i dodatno "stezanje kaiša", ali vlada u Atini zahtijeva da to znači i obnovu privrednog rasta, reprogramiranje i djelimično otpisivanje grčkog duga od 360 milijardi eura.
Ovi razgovori su počeli juče u atmosferi velike napetosti i pada vrijednosti na svjetskim berzama poslije povlačenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz tehničkog dijela pregovora i prijetnji zvaničnika EU da Grčka, pritisnuta rokovima otplate milijardi eura dugova, može bankrotirati i napustiti zonu eura.
Vlada u Atini je nagovijestila i da bi mogla učiniti dosad odbijani ustupak oko kresanja penzija, ali samo onih najvećih, što je ključni zahtjev MMF-a uz insistiranje na smanjivanju plata u javnom sektoru, liberalizaciji tržišta radne snage i daljoj privatizaciji.
Evropska komisija s tim u vezi ne dijeli sasvim stavove MMF-a, koji, pored ostalog, tvrdi da je neodrživo da su grčke penzije, koje su prethodno dosta smanjene, i dalje u prosjeku skoro ravne njemačkim penzijama, s tim što je njemački budžet uravnotežen, a njemačka privreda daleko moćnija i konkurentnija od Grčke.
Predstavnici u Evropskoj komisiji su danas novinarima rekli da se ne predviđa nikakvo saopštenje ili izjave za medije o najnovijim kontaktima predsjednika EK Žan-Kloda Junkera i potpredsjednika grčke vlade Janisa Dragasakisa i ministara Nikosa Papasa i Euklida Cakalotosa.
Grčki premijer Aleksis Cipras stavio je do znanja da grčki novi predlozi za nagodbu s povjeriocima duga i davaocima nove tranše finansijskog "pojasa za spasavanje" od 245 milijardi eura Atini, mogu značiti prihvatanje kresanja državnih troškova, samo ako to omogući obnovu privrednog rasta i zapošljavanja, kao i u tom cilju nužno reprogramiranje i djelimičan otpis grčkog duga.
Cipras zahtijeva nagodbu koja će biti "održivo rješenje" i omogućiti Grčkoj da se izvuče iz šestogodišnjeg pada proizvodnje i bruto društvenog proizvoda od 25 odsto, kao i porasta nezaposlenosti i siromaštva masa poslije primjene programa drastičnog "stezanja kaiša" koje su Grčkoj nametnuli Evropska komisija, Evropska centralna banka i MMF, iako su glavni ekonomisti MMF-a priznali da je "stezanje kaiša" bilo pretjerano i zatrlo privredni oporavak te zemlje.
"Ako dođemo do održivog rješenja, bez obzira na to koliko težak bio kompromis, mi ćemo", poručio je Cipras vođama EU, "preuzeti taj teret , jer je jedino mjerilo da se izađe iz krize i programa finansijskog spasavanja".
Grčki list Katimerini je objavio da su izvori vlade u Atini stavili do znanja spremnost i da prihvate zahtjev povjerilaca za kresanje najvećih penzija i plata namještenika u državnom sektoru, zakonski onemoguće dalji rast budžetskog deficita i zaduživanja i uvedu zakonski zaštitni mehanizam za plaćanje dugova međunarodnim povjeriocima iz "realnih prihoda" stvorenih rastom privrede i potrošnje.
Grčki ministri su u Briselu donijeli "možda posljednje protivpredloge" svojim povjeriocima, kažu grčki mediji, da bi se najprije našlo rješenje da isplate Atini 7,2 milijarde eura za otplatu rate duga koja dospijeva 30. juna.
Vlada u Atini očekuje i da joj se odobri blizu 12 milijardi eura za dokapitalizaciju grčkih banaka iz kojih su uspaničeni građani u posljednje vrijeme podigli stotine miliona, a neki kažu i nekoliko milijardi eura.
Zahtjevi povjerilaca se odnose i na povećanje grčkih stopa poreza na dodatu vrijednost, uključujići hranu i ljekove, povišenje cijene električne energije, a ministar finansija Janis Varufakis je izjavio da je cilj vlada da se rejšenjem za krizu "potpuno povrati povjerenje naših partnera, a odlučni smo da ne postanemo dužnička kolonija".
Bonus video:
