Predlozi povjerilaca za sporazum s grčkom državom o isplati posljednje tranše kreditne pomoći, o kojem se pregovara, "sadrže ekstremne stavove... i ne mogu biti prihvaćeni", ocjena je izvora iz Vlade Grčke, saznala je danas Agencija Beta.
Očekuje se da premijer Aleksis Cipras, koji je ove nedjelje razgovarao s predsjednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom i drugim stranim zvaničnicima, o tom stavu danas obavijesti šefove poslaničkih grupa u Skupštini Grčke.
Cipras je preuzeo inicijativu da obavijesti Skupštinu i o sadržaju plana koji je Atina predstavila kreditorima, i o predlogu nacrta sporazuma koji su oni iznijeli, ali, ukazuje izvor, "predlog koji su institucije predstavile u Briselu u srijedu, sadrži ekstremne stavove koji ne mogu biti prihvaćeni".
Ti stavovi nisu čak u skladu ni s promjenama koje je prihvatila Briselska grupa. Izvor objašnjava da su se dvije strane tokom četiri mjeseca pregovora saglasile o reformama koje je grčka vlada uključila u svoj predlog, dok ih, nasuprot tome, predlog kreditora sada ne obuhvata.
"Takav stav ne doprinosi postizanju uzajamno korisnog sporazuma. Ako budu prihvaćeni predlozi institucija (povjerilaca), nastaviće se tragična greška prethodnih Vlada koje su odvele Grčku u strateški ćorsokak štednje", ukazao je izvor iz Vlade Grčke.
Do toga dolazi uprkos tome što predlog Grčke, dodaje izvor, ne odražava prvobitne stavove iz programa Vlade, već je proizvod ustupaka i kompromisa, učinjenih na osnovu rada Briselske grupe.
Tako Vlada povezuje potpisivanje sporazuma s kreditorima s rješenjem za dug, kao i s pokrivanjem potreba finansiranja grčke ekonomije. Konkretno, kako je nedavno naglasio i premijer Cipras, sporazum se mora zasnivati na četiri osnovne tačke.
Prva tačka je nizak primarni suficit, kako bi Grčka mogla da "prekine začarani krug štednje", a druga tačka je da ne bude obaveze "novih rezova". Ne smije biti "nikakvih novih smanjenja plata i penzija, dakle, mjera koje bi produbile socijalnu nejednakost i iznova vodile ekonomiju u spiralu recesije", ukazao je izvor.
Treća tačka na kojoj Cipras insistira je restrukturiranje javnog duga, "kako bi se okončao začarani krug koji traje posljednjih pet godina, u kojem je zemlja konstantno primorana da uzima nove kredite kako bi isplatila prethodne".
Posljednja, četvrta tačka je "snažan program investiranja, sa koordinisanim finansiranjem investicija, posebno u domenu infrastrukture i novih tehnologija".
Nasuprot tome, rekao je izvor, predlog sporazuma koji su iznijeli povjerioci i kreditori grčke države - MMF, Evropska centralna banka i Evropska komisija, sadrži, sasvim drugačije zahtjeve.
Oni tako ukazuju da primarni suficit ima ogroman značaj na putu ka razvoju, te se jedan procenat nižeg primarnog suficita pretvara u 1,8 milijardi eura koji su na raspolaganju za realnu ekonomiju, a ne za "crnu rupu duga".
Tako je predlog kreditora za primarni suficit ove godine 1,0 odsto, dok Vlada Grčke smatra da je moguće gotovo upola manje, 0,6 odsto. Uslov kreditora je da primarni suficit iduće godine bude 2,0 odsto, a Vlada Grčke smatra da je realno 1,5 odsto.
Za 2107. kreditori traže garantovani primarni suficit od 3,0 odsto, a Vlada Grčke prihvata 2,5 procenta. Dvije strane se nalaze tek u procjeni potrebnog primarnog suficita 2018. godine, od 3,5 odsto.
Kreditori od Atine zahtijevaju da kroz porez na dodatu vrijednost (PDV) grčka država dođe do dodatnog prihoda ravnog 1,0 odsto bruto-domaćeg proizvoda što je 1,8 milijardi eura godišnje i da već 1. jula ove godine ukine sve izuzetke od neposredne primjene pune stope PDV, koje sada, iz razvojnih razloga, ima niz siromašnih oblasti u Grčkoj.
Pošto bi se traženo ukidanje tih povlastica odnosilo i na neka od ostrva na Egeju, i to od 1. jula, Vlada Grčke upozorava da bi to ugrozilo predstojeću letnju turističku sezonu za koju su cene ranije određene, uz računanje i na važeće izuzetke od primene pune stope PDV.
Izvor iz Vlade Grčke kaže i da poverioci zahtijevaju ponovno smanjenje penzija u Grčkoj, i to u vrijednosti od čak 1,0 odsto BDP (1,8 milijardi eura). Kreditori traže i značajna smanjenja plata u javnom sektoru, a posebno - zaposlenih s niskim primanjima.
Kreditori od Grčke zahtijevaju i povećanje participacije penzionera u troškovima zdravstvene zaštite.
U sektoru oporezivanja, rekao je izvor, povjerioci od grčke države zahtijevaju da ove godne ostvari prihod od 2,65 milijardi eura od nekretnina, i to nezavisno od objektivnog smanjenja cijena na tržištu, a traže i veliko povećanje poreza za zemljoradnike.
Kontrapredlog Vlade Grčke je vanredno oporezivanje prihoda najvećih preduzeća, porez na televizijsko oglašavanje, porez na luksuz od 13 odsto, opšte suzbijanje utaje poreza i povećanje naplate PDV, borba protiv ilegalne, neregistrovane prodaje motornog goriva, i niz drugih mjera.
Povjerioci od Grčke zahtijevaju da u junu u Skupštini izglasa sve mjere koje oni traže i time se najzvaničnije obaveže prema njima, i zahtijevaju neposrednu primjenu svih mjera od 1. jula.
Pored toga, zahtijevaju i mjere vrijednosti 4,5 milijardi eura za dvogodišnji period 2015-2016, "uvlačeći dalje Grčku u začarani krug štednje i recesije", ocena je izvora u Vladi Grčke.
Bonus video:
