Na današnji dan prije 15 godina Vladimir Putin je prvi put zvanično postao predsjednik Rusije, pošto je sa mjesta premijera zamijenio Borisa Jeljcina.
Široj svjetskoj javnosti tada nije bio previše poznat, a vlast je preuzeo u trenutku kada se Rusija borila sa teškom ekonomskom situacijom i strahovanjima od širenja bezvlašća.
Prvi zadatak sa kojim se suočio bila je kriza u Čečeniji, a već tada je bivši agent KGB najavio da će federacijom vladati čvrstom rukom.
“Jurićemo teroriste bilo gdje, na aerodromima, u toaletima, pogubićemo ih čak i u poljskim klozetima“, rekao je tada Putin, a prenosi B92.
Takva njegova retorika se nije svidjela zapadnim medijima, koji na početku njegovog mandata nisu imali toliko oštre stavove. Ipak, takvim načinom istupanja, Putin je stekao veliko poštovanje u Rusiji.
Njegov sljedeći cilj bilo je suočavanje sa oligarsima, koji su krajem ’90. godina 20. vijeka kroz finansijsku generisali i veliku političku moć.
“Neki od njih su dolazili u moju kancelariju i govorili mi da nikada neću biti predsjednik“, rekao je nedavno Putin.
Kada je “sredio“ probleme u svojoj kući, Putin se preorijetisao na spoljnu politiku i već u startu ostavio jak utisak na lidere velikih svjetskih sila.
“Gledao sam ga u oči, vidio sam da je iskren i da može da mu se vjeruje. Imali smo veoma dobar dijalog. Mogao sam da osjetim da ima dušu“, rekao je tadašnji predsjednik SAD Džordž Buš, poslie Samita u Sloveniji 2001. godine.
Ipak, Putina su čekali veliki izazovi kod kuće, nesreća sa podmornicom Kursk, teroristički napad na školu u Beslanu... Bezbjednosne snage i sam predsjednik su bili na meti kritika zbog tih događaja, a kao problem koji nije bilo lako riješiti pojavio se islamistički terorizam.
Sa druge strane, sa Zapada su stizale optužbe da Putin kontroliše oba doma parlamenta, sve političke partije, kao i da pritiska civilno društvo da mu se ne suprostavlja.
Ustavno ograničenje da ne može da ima tri uzastopna mandata, Putin je riješio time što je preuzeo premijersku ulogu, dok je predsjednik postao njegov saradnik, Dmitrij Medvedev, i to u godini koju je obilježila svjetska ekonomska kriza.
Putin se vratio na predsjedničko mjesto 2012. godine.
“Obećao sam vam da ću pobijediti. Pobijedio sam!“, rekao je Putin po objavljivanju konačnih rezultata izbora, a već sljedeće godine Rusija je ostvarila veliki ekonomski rast, javni dug je bio među najmanjima na svijetu, a plate i penzije su značajno porasle.
Putin je našao način da se to proslavi, organizovanjem ZOI u Sočiju, međutim, kada se činilo da nema daljih prepreka da Putin mirno vlada, došlo je do krize u Ukrajini...
Državni udar i dolazak na vlast proevropske struje u Kijevu, doveo je do odluke Moskve da anektira Krim, što je u narednim mjesecima dovelo do eskalacije sukoba na istoku Ukrajine i serije optužbi sa zapada da je Rusija kriva za haos.
Sankcije sa zapada su dovele rusku ekonomiju na rub propasti, ali je ona počela da se normalizuje ove godine.
Nakon 15 godina na vlasti Putin je dokazao jedno, da mu nije strano da ulazi u sukob sa izazovima i da, uglavnom po pravilu, iz njih izlazi kao pobjednik.
“Možda našem medvjedu treba da mirno sjedi, da jede svoje bobice i med, možda će tada da ga ostave na miru. Ali ne. Oni će uvijek htjeti da ga stave na lanac, a ako to urade, uništiće mu zube i kandže“, rekao je Putin na jednoj od maratonskih sesija pitanja i odgovora, koje redovno održava.
Bonus video:
