Island razmatra revolucionalni predlog uspostavljanja državnog novčanog sistema kojim bi centralna banka postala jedini kreator novca, a parlament odlučivao o raspodjeli. Predlog je objavljen u izvještaju Bolji monetarni sistem za Island, koji je početkom sedmice parlamentu predstavio zastupnik vladajuće centrističke Stranke progresa, Frosti Sigurjonsson i predstavljao bi zaokret u istoriji savremenih finansija, prenose agencije. Sigurjonsson predlaže da centralna banka postane jedini kreator novca, budući da na Islandu, kao i u ostalim savremenim tržišnim ekonomijama, trenutno nadzire tek proizvodnju novčanica i kovanica, dok ostatak novca kreiraju komercijalne banke kreditnim linijama. Prema njegovoj zamisli o uspostavljanju državnog novčanog sistema centralna banka bi postala jedini kreator novog novca, o čijoj bi raspodjeli potom odlučivao parlament. "Ključno je što bi se ovlašćenja za kreiranje novca odvojile od ovlašćenja odlučivanja o njegovoj upotrebi", naglasio je Sigurjonsson, uporedivši takva nova ovlašćenja parlamenta s onima za odlučivanje o raspodjeli budžetskog novca. Banke bi, prema njegovom predlogu i dalje upravljale računima i plaćanjima i služile kao posrednici između štediša i zajmodavaca. Predlog se zasniva na rezultatima istraživanja četiri zvaničnika centralne banke koje je pokazalo da je Island od 1875. godine zabiljeežio više od 20 finansijskih kriza različitih vrsta, odnosno u prosjeku šest ozbiljnih višestrukih epizoda finansijskih kriza svakih 15 godina. Problem je izazvao snažno povećanje kreditiranja u periodu ekonomskog rasta. Centralna banka nije uspijevala da obuzda nabujalo kreditiranje, što je podsticalo inflaciju, sklonost riziku i špekulacije, utvrdili su autori istraživanja. Na kraju bi se pojavila opasnost od sloma banaka, pa bi uslijedile skupe državne intervencije, pokazalo je istraživanje. "Zaključci izvještaja biće važan doprinos predstojećoj raspravi, u zemlji i svijetu, o kreiranju novca i o monetarnoj politici", naglasio je premijer Sigmundur David Gunnlaugsson u osvrtu na Sigurjonssonov izveštaj. Malu nordijsku zemlju teško je pogodilo bankrotstvo američke investicione banke Leman Brothers, koje je izazvalo slom tri najveće islandske banke. Nakon toga je Rejkjavik zatražio pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Islandski BDP 2009. pao je 5,1 odsto, 2010. 3,1 odsto, da bi od 2011. ponovo rastao.
Bonus video:
