Ubistvo opozicionara Borisa Njemcova nadomak Kremlja je otkrilo rijetko viđene tenzije između različitih tabora u sistemu vladavine predsjednika Vladimira Putina.
Neki Njemcovljevi saradnici kažu da jedna frakcija koristi ubistvo da Putinu pošalje poruku da nije zadovoljna i da se na nju mora računati, što bi se moglo tumačiti kao izazov za temelje njegove 15-godišnje vladavine, piše Rojters.
„Mislim da je možda Putin, čak potpuno iskreno, bio zapanjen i čak uplašen,“ kaže Njemcovljev advokat Vadim Prohorov o satima nakon likvidacije 27. februara.
„Jer ako je to moguće izvesti nadomak Kremlja, zar nije i duž rute (predsjedničke) povorke?“ izjavio je za Rojters.
Podgrijavajući spekulacije u Moskvi, Putin je ove nedjelje odložio posjetu Kazahstanu bez obrazloženja. Jedan kazahstanski zvaničnik je rekao da je Putin bolestan, dok Kremlj tvrdi da je dobro i da radi uobičajeno.
Nemoguće je sa sigurnošću utvrditi ko je na kojoj strani rivalstva ili da li ono uopšte postoji jer niko nije javno priznao bilo kakve ozbiljne razlike između tabora.
Ipak, analitičari upozoravaju na znakove tenzija između moćnog lidera Čečenije Ramzana Kadirova, sa jedne, i ruskih državnih bezbjednosnih agencija, koje su Putinovi najbliži saradnici, s druge strane.
„Možda je to neka grupa unutar vlasti koja pokušava da izvrši pritisak na Putina, da osnaži svoju poziciju, da izdejstvuje još radikalnije scenarije,“ kazao je Sergej Šarov Delone, Njemcovljev saradnik u opozicionom pokretu
Slijed događaja tokom 13 dana od kada je Njemcov ubijen ukazuje na zbrku oprečnih svjedočenja, zbunjujućih poruka i rivalskih izvještaja inače snishodljivih medija.
Kadirov je iznio teoriju da je Njemcova ubila grupa islamista jer je javno branio „Šarli ebdo“, francuski časopis koji su u januaru napali ekstremisti zbog objavljivanja Muhamedovih karikatura.
Tu verziju osporavaju dokazi, moguće sa kamera za nadzor, koji su objavljeni u ruskim medijima. Jedan list je objavio da je osumnjičeni Zaur Dadajev pratio Njemcova mjesecima prije napada na „Šarli ebdo“ 7. januara.
Kadirovljevu verziju nisu podržali ni državni istražitelji. Oni odbijaju da komentarišu navodne motive Dadajeva i drugog optuženog za ubistvo, ili trojice koji su u pritvoru a nisu optuženi.
Kada je neko pitanje važno za Kremlj, zvaničnici obično dobro paze da se ono jednako obrađuje u glavnim medijima, prema riječima ruskih novinara koji su izloženi tom tretmanu, piše Rojters.
Sergej Šarov Delone, Njemcovljev saradnik u opozicionom pokretu, rekao je da ima nekoliko teorija o motivu za ubistvo, pri čemu je jedna da je ono dio unutrašnje borbe za prevlast .
„Možda je to neka grupa unutar vlasti koja pokušava da izvrši pritisak na Putina, da osnaži svoju poziciju, da izdejstvuje još radikalnije scenarije,“ rekao je za britansku agenciju.
Rojters navodi da takođe postoje znaci podjela i među Putinovim nacionalističkim saradnicima, u koje spadaju i neki visoki funkcioneri njegove vlade.
Dok je Putinova intervencija u Ukrajini naljutila Zapad, za neke kod kuće on nije pošao dovoljno daleko.
Mnogi su željeli da Rusija dodatno proširi teritoriju pod kontrolom pobunjenika na jugoistoku Ukrajine, da bi obuhvatila Lugansku i Donjecku oblast. Kijev i dalje kontroliše velike djelove tih pretežno rusofonih oblasti.
Najpoznatiji ruski komandant među pobunjenicima na istoku Ukrajine, bivši oficir specijalnih snaga Igor Girkin, optužio je Putinovo okruženje za prevaru.
„Tim sa kojim predsjednik trenutno sarađuje je apsolutno prozapadni,“ rekao je u januaru na Neuromiru, ruskom Internet TV kanalu. „To su isti ljudi na koje Zapad računa kao na petu kolonu.“
Na konferenciji za novinare u Moskvi prošlog decembra, reporter Rojtersa je pitao Putina da li, imajući u vidu pritisak zbog krize u Ukrajini i posrtanja ruske ekonomije, osjeća rizik od dvorskog puča.
Putin je odgovorio: „Uvjeravam vas da mi nemamo dvorove tako da dvorski puč zaista nije moguć. Zvanična predsjednička rezidencija je Kremlj. Ona je dobro zaštićena.“
Kadirov prevršio mjeru
Kadirov ispoljava lojalnost Putinu, ali predstavlja i rizik po njega. Kadirov je ugušio pobunu protiv Moskve u Čečeniji i pomogao Putinu da cementira vladavinu. Putin mu je zauzvrat dao veliki stepen autonomije da vlada svojom oblašću kako mu je volja.
Takvo uređenje je, ističe Rojters, do sada bilo uspješno za obojicu, ali neki posmatrači kažu da je Kadirov prevršio mjeru. Ruski mediji su izvještavali o slučajevima gdje se policija u Moskvi sukobljavala sa Čečenima, da bi kasnije na nju bio vršen pritisak da ih ne goni jer su povezani sa Kadirovim.
„Kada bi Putin stavio Kadirova tamo gdje mu je mjesto, to bi uveliko poboljšalo njegov položaj u neposrednom okruženju, što mu je jako potrebno,“ smatra Georgij Satarov, bivši saradnik Borisa Jeljcina.
Bonus video:
