Francuska ne bi trebalo da se plaši stranih riječi i trebalo bi da gleda na spoljne uticaje kao na obogaćujuće, rekla je ministarka kulture Francuske Fler Pelerin, piše danas londonski Gardijan (The Guardian).
Pelerin je istakla da Francuska mora da se probudi i postane dio stvarnog svijeta, kao i da ne postavlja nepotrebne barijere lingvističkoj raznolikosti.
Gardijan ocjenjuje da ova "skoro revolucionarna" izjava predstavlja zvaničan zaokret u zemlji u kojoj je francuski jezik zaštićen zakonima koje nadgledaju i čuvaju akademici poznati kao "besmrtnici" u Francuskoj akademiji.
Akademija je često ismijavana zbog svojih pokušaja da pronađe francuske zamjene za popularne i široko rasprostranjene engleske riječi poput "vikenda" ili "imejla".
Pelerin, rođena u Koreji a govori francuski, njemački i engleski, jasno je rekla da se ne slaže sa zakonom iz 1994. koji brani francuski jezik od stranih riječi i insistira da svaka reklama ili firma u javnom prostoru "mora da bude ispisana na francuskom".
"Francuski nije u opasnosti i moja odgovornost kao ministarke nije da postavljam beskorisne barijere protiv drugih jezika, već da svim našim građanima dam sredstva uz pomoć kojih mogu da žive", rekla je Pelerin.
"Jezik je u stalnom kretanju", dodala je ona, otvarajući Nedjelju francuskog jezika, niz manifestacija i događaja u 70 zemalja u kojima se govori francuski.
Procjenjuje se da na pet kontinenata ima 274 miliona ljudi koji govore francuski jezik. Jezički stručnjaci predviđaju da će taj broj dostići 700 miliona do 2050.
"Pojedini jezici, poput engleskog danas i italijanskog u prošlosti, pokazali su se posebno darežljivim ponudivši francuskom stotine novih riječi", rekla je Pelerin.
Ona je, međutim, priznala da neke riječi prosto nemaju smisla u francuskom jeziku, posebno one koje se odnose na digitalne stvari, poput imejla i elektronske trgovine.
Vokal "e" predstavlja se na francuskom samoglasnikom "i".
"Riječ e-trgovina, na primjer, nema smisla na francuskom sa lingvističke tačke gledišta, jer se "e" ne izgovara na isti način, te o tome moramo da razmišljamo", rekla je ministarka.
Četrdestočlana Akademija Francuske, koju je 1635. osnovao kardinal Rišelje, glavni ministar Luja Osamnaestog, dobila je zadatak da "definiše, pojasni i ukorijeni upotrebu francuskog", a pročula se zbog svojih pokušaja da spriječi upliv engleskih riječi u francuski.
Sačinjavaju je pisci, lingvisti, istoričari i filozofi, koji su njeni doživotni članovi.
"Engleski me je oduvijek fascinirao jer je u njemu lako kreiranje novih riječi ili stvaranje složenica od spajanja dvije reči", rekla je Pelerin novinarima sa engleskog govornog područja, poslije sastanka Angloameričkog novinskog udruženja u Parizu.
Ona je dodala da je njena omiljena riječ "serendipity" (srećan razvoj okolnosti), koja je, kako je navela, zvanično postala dio francuskog jezika.
Bonus video:
