Dok se evropski političari bore da postignu dogovor s Grčkom i spriječe je da bankrotira, stručnjaci prave procjene potencijalnih troškova neuspjeha.
Nijedna strana ne želi da Grčka napusti zonu jedinstvene valute EU, već rade na uslovima za njen ostanak u zoni eura: Atini je dosta smanjivanja budžeta što se od nje zahtjeva u zamjenu za 240 milijardi eura kredita. Nova grčka vlada kaže da već šestogodišnje recesija pokazuje da zahtjevi za obuzdavanje potrošnje dave privredu.
Zemlje-povjerioci iz eurozone, međutim, odbijaju da i dalje pozajmljuju novac bez postavljanja teških uslova.
Bez tog novca, Grčka može postati nesolventna i prestati da vraća dugove u proljeće ili na ljeto. Bankrot, ili strah od njega, mogao bi da izazove poremećaje koji bi upropastili grčke banke. A to bi moglo da je natjera da štampa sopstvenu valutu da bi se izvukla.
Analitičari kažu bi izlazak Grčke iz eura, ili "grekzit", mogao da bude haotičan i složen. To bi vjerovatno uključilo zatvaranje banaka i bankomata da bi se spriječili ljudi da povlače novac prije no što se euro može pretvoriti u novu, jeftiniju valutu. Računi u bankama i hipoteke bi bili prebačeni u novu valutu. Moglo bi potrajati mjesecima dobijanje novih tekućih računa što bi primoralo ljude da koriste euro za male transakcije ili da pribjegavaju bezgotovinskom plaćanju.
Ekonomisti njemačke Komercbanke procjenjuju da bi privreda Grčke, koja se već smanjila za četvrtinu od početka krize, opala za još 10 odsto u prvoj godini pošto Grčka napusti euro.
Nova drahma bi potonula za 50 ili više procenata u odnosu na euro, dok bi centralna banka štampala novac da bi opstale komercijalne banke. To bi značilo da bi drastično poskupili uvozni ljekovi, vozila, nafta.
Povrh toga, za grčke kompanije koje duguju novac dobavljačima u eurima, računi bi odjednom postali isuviše veliki da bi ih platile, zbog čega bi neke otišle u stečaj. Grčke kompanije koje bi preživjele, mogle bi se naći pred zahtjevom da unapred plaćaju u eurima za djelove ili sirovine, te bi im opala proizvodnja.
Deprecijacija valute bi ozbiljno smanjila grčki životni standard, kažu analitičari Komercbanke.
Domaći i stranci bi ograničiti investicije usred neizvjesnosti zbog sumnjivih privrednih izgleda Grčke.
Dugoročno, slika je manje jasna. Slaba valuta bi domaćim proizvođačima dala prednost jer bi uvoz bio skuplji. Turizam u Grčkoj bi postao mnogo jeftiniji za građane eurozone što bi moglo povećati potražnju.
Ipak, Grčka bi izgubila važan podsticaj za reformu privrede, opterećene pretjeranom birokratijom, zakonima i korupcijom. U pitanje bi mogli doći i njeno članstvo u EU, i njena sposobnost da trguje sa zemaljame te unije.
Mnogi analitičari izgleda smatraju da je eurozona sada bolje opremljena za odlazak jedne zemlje. Ona sada ima fond za pomoć i ponudu Evropske centralne banke za kupovinu obveznica zemalja koje su pod pritiskom tržišta.
Kristijan Šulc iz banke Berenberg smatra da je Grčka koja daje svega dva procenta BDP cijele eurozone, isuviše mala da bi povukla naniže cijelu valutnu uniju. "Ni jednoj zemlji EU Grčka nije glavni izvozni partner", rekao je Šulc.
Berze se izgleda slažu s tim, te je tako njemački indeks DAKS ove nedjelje dostigao rekordno visoku vrijednost, uprkos krizi s Grčkom.
Ipak, posljedice je teško predvidjeti, a eurozoni koja je u stagnaciji, potrebno je svako zrnce rasta koje može dobiti.
Ako izađe iz eura, Grčka ne bi vjerovatno bila u mogućnosti da otplati finansijske kredite. Ti gubici bi se prenijeli na poreske obveznike u ostalih 18 zemalja zone eura.
Fond eurozone za pomoć potražuje od zemalja 142 milijarde eura, a duguje im 53 milijarde, dok Evropska centralna banka drži 20 milijardi eura u grčkim državnim obveznicama. Isto važi, najvjerovatnije, za još 50 milijardi eura koje grčka centralna banka duguje ECB i za druge nacionalne centralne banake iz platnog prometa eurozone.
Lideri poput njemačke kancelarke Angele Merkel sigurno ne žele da objašnjavaju glasačima kako su izgubili toliko novca na Grčku.
Ali, to vjerovatno ne bi dovelo do propadanja finansija donatorskih zemalja, rekao je Šulc: "Bilo bi to politički krajnje neugodno, ali finansijski ne bi napravilo veliku razliku".
Slabije zemlje bi poslije izlaska Grčke morale da plate više da bi se zaduživale, jer bi investitori imali u vidu rizik od njihovog izlaska iz eura i propadanja vrijednosti svog kapitala zbog prelaska na novu valutu.
Pošto bi izgubile milijarde u kreditima za pomoć, bogatije zemlje poput Njemačke mogle bi još odlučnije odbijati da dijele svoje finansije sa ostalim članicama eurozone.
A, ako bi se Grčka oporavila godinama nakon izlaska iz eura, to bi moglo navesti još neke da pomisle da je bolje da ne budu dio zajedničke valutne unije.
Ipak, inicijalni haos bi vjerovatno bilo dovoljno strašan da obeshrabri takvo razmišljanje.
Šulc kaže: "Ako je 'grekzit' tako loš kao što mislimo da jeste, biće malo onih koji će poželjeti da krenu tim putem"
Bonus video:
