Ministri finansija Grčke i Njemačke nisu danas uspjeli da se saglase čak ni u tome da nisu saglasni po pitanju restrukturiranja grčkog javnog duga i otpisa duga.
Ministar finansija Njemačke Volfgang Šojble je nakon razgovora sa grčkim kolegom u Berlinu izjavio da njih dvojica imaju različite stavove, ali da su saglasni da se ne slažu u tome da je trenutno pravo vrijeme za otpis dijela grčkog duga, prenosi Rojters.
Grčki ministar finansija Janis Varufakis je, međutim, naveo da se "nisu saglasili čak ni u tome da se ne slažu", dodajući da nisu razgovarali o rokovima za otplatu grčkog duga niti o eventualnom smanjenju duga, već samo o predlogu programa za premošćavanje koji bi trajao do maja.
"Nisam mogao da sakrijem sumnju u to da neke od predloženih mjera ne idu u odgovarajućem pravcu", rekao je Šojble, koji je Atini ponudio pomoć u jačanju poreskog sistema, navodeći da su neke od mjera nove grčke vlade koje idu u dobrom smjeru oporezivanje bogatih i borba sa korupcijom.
Varufakis je poručio da će Grčka učiniti sve što je u njenoj moći da izbjegne opasnost i da ne bankrotira, dodajući da je uvjeren da će Atina i njeni partneri postići rješenje da bankrotstvo Grčke više ne bude tema o kojoj se govori. Grčki ministar navodi da je vladi u Atini potreban program za premošćavanje do kraja maja, da bi se obezbjedilo vrijeme za pregovore o novom sporazumu sa Evropskom centralnom bankom (ECB), EU i Međunarodnim monetarnim fondom. Kamatne stope na grčke 10-godišnje obveznice su jutros porasle iznad psihološke granice od deset odsto, dok su glavni indeksi Atinske berze izgubili preko devet odsto vrijednosti, nakon što je ECB odbila da prihvati grčke obveznice kao garancije za pozajmice komercijalnim bankama. Grčke banke i dalje mogu doći do sredstava preko evropskog programa Hitna pomoć za likvidnost (ELA), kojim rukovodi grčka centralna banka, ali po znatno višim troškovima po banke. Kamatna stopa na pozajmice iz tog programa iznosi 1,55 odsto u poređenju sa 0,05 na redovono finansiranje ECB.
Evropska centrala banka (ECB) saopštila je kasno sinoć da neće više prihvatati obveznice grčke vlade u zamjenu za njene finansijske operacije, što je potez, kako ocjenjuju analitičari, kojim se Grčka finansijski izoluje ukoliko ne nastavi pregovore sa svjetskim kreditorima.
Ta stroga mjera donijeta je nekoliko sati posle posjete grčkog ministra finansija Janisa Varufakisa Frankfurtu i njegovih razgovora s predsjednikom ECB-a Marijom Dragijem.
Grčka centralna banka moraće narednih nedjelja da sama obezbjeđuje nekoliko milijardi eura za hitnu likvidnost grčkih banaka. Ekonimisti smatraju da ECB tom mjerom želi da primora Grčku da nastavi svoje mjere štednje, čemu se protivi nova vlada premijera Aleksisa Ciprasa. Incijativa ECB-a dobila je podršku većine guvernera centralnih banaka eurozone, čime se održava nezadovoljstvo te zone prema predlozima nove grčke vlade o rješavanju njenog javnog duga od 320 milijardi eura. Nova mjera ECB-a stupiće na snagu 11. februara. ECB je zajedno s Evropskom komisijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) jedan od kreditora Grčke. Grčka je sprovela velike mjere štednje u sklopu paketa pomoći od 240 milijardi eura koji je dogovoren 2010. sa "trojkom", ali se nova vlada protivi nastavku primjene tih mjera štednje.
Bonus video:
