Direktor letonskog Muzeja okupacije Gunars Nagels istakao je da ta baltička zemlja živi u velikom strahu od mogućeg napada Rusije.
On je podsjetio na 1939. godinu, kada su ruske trupe okupirale Letoniju i u takvom statusu ostale narednih pet godina.
"Trebalo je samo da ostanu u svojim bazama, isto se dogodilo na Krimu ove godine", istakao je Nagels.
Pored poređenja Letonije sa Krimom, on je istakao da vidi zabrinjavajuće sličnosti između današnjih akcija Rusije i nekadašnjeg nacističkog režima.
"Kada pogledate koje izgovore ruska strana ima za svoje akcije u Ukrajini, vidite da je to isto radio i Hitler, najprije se žalio na status Njemaca u Sudentelandu (dio bivše Čehoslovačke sa većinskim njemačkim stanovništvom), dobio je Sudeteland, a potom je uzeo cijelu Čehoslovačku, da bi se potom ustremio na Poljsku", objašnjava Nagels, a prenosi B92.
On sličnosti vidi u tome što u pograničnim djelovima Letonije živi najveći broj pripadnika ruske nacionalne manjine među svim državama Evropske unije, te je to razlog za strah Letonaca od mogućeg napada Rusije.
Nagels je podsjetio da je prošlog mjeseca iz Moskve stiglo upozorenje o mogućim nesrećnim posljedicama za restrikciju ruskog jezika u državama Baltika.
Takođe, bojazan Letonaca dolazi i iz činjenice da Rusija pojačava svoje vojne snage u pograničnim oblastima sa baltičkim zemljama, koje praktično predstavljaju liniju razdvajanja uticaja NATO i Rusije.
Da Nagels ne priča u prazno, svjedoče i rezultati nedavnih istraživanja koji navode da čak 64 posto etničnih Letonaca percipira Rusiju kao moguću prijetnju, međutim odgovor na to ima Boris Cilevic, poslanik koji predstavlja etničke Ruse u letonskom parlamentu.
"Ako znamo da 37 posto populacije u Letoniji govori ruski jezik vidimo da to istraživanje nije tačno. Vladajuće partije koriste situaciju u Ukrajini da podstaknu stvaranje mišljenja da se Rusiji ne može vjerovati", naveo je Cilevic, prenosi B92.
Bonus video:
