Međunarodni eksperti su u četvrtak došli na mjesto pada malezijskog putničkog aviona u Ukrajini uprkos jakim eksplozijama u blizini tog područja.
Inspektori su konačno uspjeli da dođu na to mjesto pod kontrolom pro-ruskih separatista poslije nekoliko neuspjelih pokušaja zbog borbi, te je bilo nemoguće započeti istragu pada aviona koji je izazvao dalje pgoršanje krize i teške nove sankcije protiv Moskve.
"Njihova današnja misija je bila uspješna i vratili su se na bezbjedno mjesto", objavilo je ukrajinsko Predsjedništvo poslije telefonskih razgovora šefa ukrajinske države Petra Porošenka s holandskim premijerom Markom Ruteom i australijskim Tonijem Abotom.
Odluka o primirju duž puta kojim su išli inspektori donijeta je u četvrtak na sastanku u Minsku kontakt-grupe (Ukrajina, Rusija, OEBS) koja razgovara i sa separatistima, rekao je potpredsjednik Vlade Ukrajine Volodimir Grojsman.
Ubrzo nakon dolasku na mjesto pada aviona osam predstavnika OEBS-a, dva Australijanaca i dva Holanđanina, nekoliko jakih eksplozija čulo se ipak blizu mjesta gdje su olupina i djelovi tijela nekih od 298 žrtava iz "boinga 777" koji je najvjerovatnije oboren projektilom 17. jula.
Ukrajinska vojska je četvrtak proglasila za "dan zatišja" u zoni borbenih dejstava na zahtjev generalnog sekretara Ban Ki-Muna.
Da bi se obezbjedilo mjesto pada aviona, Parlament Ukrajine je u četvrtak odobrio slanje 950 pripadnika oružanih snaga Holandije i Australije čije angažovanje treba da počne u petak.
Ruski istražitelji, koji će biti dio međunarodnog tima pod pokroviteljstvom Holandije, došli su u Kijev prije no što odu na mjesto pada aviona.
Još nijedan istražitelj koji bi trebalo da utvrdi uzrok pada aviona nije zbog bezbjednosnih razloga otišao tamo.
Tragedija aviona "Malejža erllajnsa" koja se uglavnom pripisuje separatistima i njihovim pokroviteljima u Kremlju, razljutila je svijet i dovela do jačanja sankcija protiv Moskve, optužene da finansira pobunu u susjednoj Ukrajini.
Kijev i dalje tvrdi da oružje konstantno stiže iz Rusije i tražilo je u četvrtak objašnjenje Moskve o novim vojnim vježbama koje uključuju angažovanje protiv-avionskih raketa S-300 u blizini rusko-ukrajinske granice.
Rusija koja se u ukrajinskom kontekstu suočava s najgorom krizom u donosima sa Zapada od kraja Hladnog rata, pogođena je sankcijama u vitalnim sektorima privrede, kao što su velike državne banke i energetika.
EU je formalno objavila u četvrtak sankcije usmjerene posebno na najveću finansijsku instituciju Rusije, Sberbanku, koju je Vašington za sada poštedio, a čije je uključivanje na evropsku listu kažnjenih bilo predmet spekulacija, jer ona učestvuje u finansiranju jcelokupne ruske privrede.
Velike sile G7 zaprijetile su u srijedu novim sankcijama ako Rusija odbije "da izabere put smirivanja" u Ukrajini.
Na vojnoj strani, predsjednik Porošenko je rekao da "oružane snage uspješno vode široku ofanzivu" i da su zauzele "60 mjesta za nedjelju dana". Po načelniku Generalštaba, očekuje se da Ukrajina za manje od mjesec dana završi "aktivnu fazu" vojne operacije protiv proruskih separatista, pokrenute sredinom aprila, koja je rezultirala, po UN, s više od 1.100 mrtvih.
Ukrajinska vojska je saopštila da je izgubila jedanaest ljudi za posljednja 24 sata. Tri civila su poginula u pucnjavi u Lugansku, jednom od glavnih regionalnih uporišta pobunjenika. Taj grad skoro uopšte nema vode i struje.
Ukrajinske vlasti su smirile krizu sa ostavkom koju je prije nedjelju dana najavio premijer Arsenij Jacenjuk, a Parlament u četvrtak odbacio.
Jacenjuk, ekonomista cijenjen na Zapadu, prijetio je da će napustiti polozaj zbog odbijanja poslanika da podrže nepopularne zakone za rješavanje finansijskih problema države koja, uprkos velikoj međunarodnoj pomoći, tone u sve dublju recesiju. On je kasnije ublažio stav i prihvatio da ostane ako se donesu zakoni s mjerama fiskalne štednje, što je i učinjeno u četvrtak.
Bonus video:
