Gubici Rusije zbog ekonomskih sankcija Evropske unije dostići će, prema ocjeni Brisela, oko 100 milijardi eura za dvije godine. Sličnu štetu može da pretrpi i evropska privreda.
Izvor u EU, upoznat sa paketom ekonomskih sankcija koji se razmatra u Briselu, saopštio je danas internet izdanju EUObservera, da će donošenje tih mjera koštati Rusiju 23 milijarde eura ove i 75 milijardi eura naredne godine.
Međutim, zemlje EU će takođe trpjeti zbog ograničenja pristupa Rusije finansijskom tržištu, kao i zbog zabrane isporuka oružja, kao i robe i tehnologije dvostruke namjene.
Evropska komisija procjenjuje da gubici EU mogu da dostignu 40 milijardi eura ove i oko 50 milijardi eura 2015. godine, jer će, kako se očekuje, Rusija primijeniti recipročne mjere na trgovinske i finansijske sankcije.
Prema njegovim podacima, to izaziva posebnu zabrinutost u ekonomski ugroženim zemljama južne Evrope, posebno Italije.
Lavrov: Sankcije mogu ojačati ekonomski Rusiju
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) neće postići cilj, i njihov rezultat može biti ekonomski još nezavisnija Rusija, poručio je ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov. "Sankcije jednostavno ne mogu da ostvare svoj cilj. Uvjeravam vas da ćemo mi prevladati svaku teškoću koja bi mogla da se pojavi u nekoj ekonomskoj oblasti, i možda da postanemo još nezavisniji i još ubjeđeniji u svoju snagu", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare. On je kazao i da zemlje EU ne izražavaju entuzijazam zbog sankcija. "Pogoršavanje odnosa između partnera ne može nikoga da zadovolji. Postoji mnogo mogućnosti za razvoj uzajamnih odnosa", rekao je Lavrov, a prenosi Itar-Tas. On je kazao da je uvjeren da oni koji su Rusiji zaveli sankcije nijesu oduševljeni zbog toga, i da bi više voljeli da su donijeli drugačiju odluku. Lavrov je istakao da se Moskva nada da će istraga obaranja malezijskog aviona iznad Ukrajine biti objektivna i poštovati pretpostavku nevinosti, i da niko neće pokušati da sakrije tragove. "Jedino se pošteno i otvoreno učešće onih koji imaju pristup informacijama o udesu, moze smatrati normalnim. Sve drugo se može smatrati nepoštenim pokušajima uticaja na istragu i dovođenjem u pitanje pretpostavku nevinosti", rekao je on. Lavrov je kazao da napori Ukrajine da riješi konflikt nijesu uspjeli jer Kijev stalno odbija da pokaže poštovanje prema pregovorima sa jugoistočnim dijelom države. Prema njegovim riječima, ukrajinske vlasti stalno odbijaju "da s poštovanjem razgovaraju s jugoistokom, sjednu za pregovarački sto i započnu dijalog o svim pitanjima koja se tiču ukrajinske države, prije svega o pitanjima ustavne reforme". "Bez takvog dijaloga i iskrene želje da se u obzir uzmu interesi svih ukrajinskih građana, nema nade da će biti postignuto političko rešenje", upozorio je Lavrov.
EU želi da kazni biznismene bliske Putinu
Evropska unija želi da kazni poslovne ljude bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, za koje smatra da "aktivno podržavaju" destabilizaciju Ukrajine i pripajanje Krima Rusiji, od čega imaju i novčanu korist, kažu diplomatski izvori.
Njemačke vlasti insistiraju na kažnjavanju ruskih oligarha. "Treba da im zamrznemo bankarske račune u evropskim gradovima i da im oduzmemo
dozvolu za putovanje", izjavio je u subotu njemački vice-kancelar Zigmar Gabrijel i dodao da bi to trebalo postići ove nedjelje.
EU želi da doda još nekoliko imena na "crnu listu" 87 osoba i 20-ak institucija kojima su zamrznuta sredstva, a izdavanje viza zabranjeno.
Uniji su potrebni neoborivi dokazi za umiješanost oligarha kako bi bili na "crnoj listi" jer svaka odluka EU može da bude predmet žalbe Evropskom sudu pravde, izjavio je izvor Frans presu i dodao da se još ne zna koliko bi ljudi bilo dodato u spisak.
Evropska komisija je pripremila najteže, ekonomske sankcije Rusiji, o kojima bi do srijede trebalo da se dogovore članice Evropske unije, a iz kojih bi bio izuzet sektor gasa.
EU je stav prema Rusiji pooštrila poslije pada aviona na istoku Ukrajine, koji je pod kontrolom ruskih pobunjenika.
SAD će se pridružiti mjerama EU
SAD će se pridružiti Evropskoj uniji ove nedjelje uvođenjem novih snakcija Rusiji zbog troga što ona kontinuirano podržava proruske aktiviste u Ukrajini, izjavio je danas Toni Blinken, savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Baraka Obame.
Blinken je izjavio novinarima da su postojeće snakcije pogodile rusku ekonomiju, ali da Rusija nije odustala od podrške proruskim aktivistima i sprema se da im uputi još snažnije raketne lansere, prenio je Rojters.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Baraka Obame je rekao da bi nedavno gomilanje ruskih trupa na granici prema Ukrajini moglo da bude izgovor za takozvane mirotvorne snage u istočnoj Ukrajini, jer su proruski aktivisti pod pritiskom ukarajinskih snaga koje dobro napreduju u posljednje vrijeme.
Lideri Francuske, Njemačke, Britanije, Italije i Sjedinjenih Država založili su se ranije danas za usvajanje novih sankcija prema Rusiji zbog njene uloge u ukrajinskoj krizi, saopšteno je iz kabineta francuskog predsjednika.
Predsjednici Barak Obama i Fransoa Oland, kancelarka Angela Merkel i premijeri Mateo Renci i Dejvid Kameron su u telefonskom razgovoru izrazili žaljenje što Rusija nije izvršila "pritisak na separatiste kako bi ih dovela za pregovarački sto".
Oni su takođe poručili da će se pomno pratiti da li Rusija pruža direktnu vojnu pomoć proruskim snagama.
Japan pooštrava sankcije
Generalni sekretar Vlade Japana Jošihide Suga u ponedjeljak je izjavio da će Japan pooštriti sankcije protiv Rusije zbog njene umiješanosti u sukob u Ukrajini.
Sankcije obuhvataju zamrzavanje sredstava u Japanu u vlasništvu pojedinaca i grupa koje podržavaju odvajanje Krima od Ukrajine, kao i zabranu uvoza sa Krima, naveo je Suga.
Dodao je da su najnoviji potezi u skladu sa mjerama koje su preduzeli Evropska unija i Grupa sedam.
Japan će objaviti listu pojedinaca i grupa na koje se odnose sankcije nakon što kabinet odobri najnovije mjere, što bi se moglo dogoditi u utorak.
Japan je do sada samo prekinuo bilateralne pregovore s Rusijom o pojedinim temama, i zabranio dolazak u Japan 23 osobe čija imena nisu navedena.
Harper: Teško Rusija opet u G8
Kanadski premijer Stiven Harper sumnja da će, poslije isključenja Rusije, ikad biti uspostavljen format G8, organizacije koja okuplja vodeće industrijske zemlje.
"Teško je predvidjeti okolnosti po kojima bi Putinova Rusija mogla da bude ponovo primljena u G7", napisao je Harper u autorskom članku za kanadski dnevnik "Globe and Mail".
Prema njegovoj ocjeni, akcije Moskve u ukrajinskoj krizi pokazale su da Rusija ne dijeli vrijednosti G7, prenosi agencija RIA Novosti.
Harper je zatražio od ruskih vlasti da preispitaju svoju politiku prema Ukrajini, a posebno da utiču na proruske snage na istoku te zemlje da polože oružje i pristanu na primirje. On je istakao i značaj početka nezavisne istrage o padu malezijskog putničkog aviona u blizini Donjecka.
Rusija je 2008. godine pristupila G7, priključivši se ekonomskom klubu najrazvijenih država svijeta - Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, SAD, Kanadi, Britaniji i Japanu.
Moskva je trebalo ove godine u junu da bude domaćin samita G8 u Sočiju, ali su lideri preostalih sedam zemalja donijeli odluku da suspenduju članstvo Rusije, odbivši da učestvuju na samitu zbog odluke Moksve o pripajanju Krima i njenog stava u ukrajinskoj krizi.
Galerija
Bonus video:
