Vođe Evropske unije izabrali su bivšeg luksemburškog premijera Žan-Kloda Junkera za novog predsjednika Evropske komisije, objavio je danas predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompij na svom Tviter nalogu.
"Odluka je donijeta. Savjet Evropske unije predlaže Zan-Kloda Junkera za novog predsjednika Evropske komisije", napisao je Van Rompij.
Za Junkera je glasalo 26 lidera EU, a protiv dva (Velika Britanija i Mađarska), navela je britanska delegacija.
Njegov izbor još treba da odobri Evropski parlament 16. jula.
Evropski lideri izabrali su Junkera uprkos protivljenju britanskog premijera Dejvida Kamerona, koji je ocijenio da je on loš izbor.
"Rekao sam evropskim vođama da bi mogli da zažale zbog ove odluke cijli život", napisao je Kameron na svom Tviteru.
Junker (59) je stari znanac u evropskoj politici, čovjek sa federalističkom vizijom, bivši premijer Lukesmburga i predsjednik Eurogrupe.
On je podržan uprkos brojnih uzdražnih stavova na početku, uključujući i njemačku kancelarku Angelu Merkel.
Glavni zadaci - mjere za privredni rast
Glavni zadaci Junkera biće mjere za pospješenje privrednog rasta i otvaranja novih radnih mjesta da bi se sve članice Unije izvukle iz krize i rastućeg nepovjerenja građana.
U zaključcima zasjedanja šefova država ili vlada i izjavama čelnika EU je potvrđeno da će se učiniti sve da se obezbijedi budžetska disciplina, smanjenje dugova i strukturne reforme, kao preduslovu bolje konkurentnosti, ali će snažan podstrek biti dat i investicijama u ekonomski oporavak i zapošljavanje.
To je odraz nagodbe stranaka i vlada desnice i socijalista u EU i Evropskom parlamentu da se izabere Junker, s tim da se uz mjere "stezanja kaiša" i štednje kao uslova za veću konkurentnost privrede i "punjenja budžeta na zdravim osnovama", bez oklijevanja krene i u velike investicije za podstrek proizvodnji i zapošljavanju.
Kako su na završnoj konferenciji za štampu saopštili predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompij i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo vođi evropske 28-orice su zaključili da odredbe "pakta stabilnosti i rasta" EU o poštovanju budžetske ravnoteže, prihvatljivog nivoa duga i stope inflacije moraju ostati na snazi.
Ali je jasno dogovoreno da se "mehanizmima fleksibilnosti" u tom paktu omogući da neke zemlje kojima je radi reformi i podsticanja privrednog rasta potrebno još neko vrijeme da to postignu, budu privremeno pošteđene strogih pravila "pakta".
U zaključcima susreta na vrhu evropske dvadesetosmorice se postavlja zadatak da se "naše ekonomije pripreme za budućnost tako što će se obezbijediti investicije u transport, energetiku i telekomunikacije, kao i energetsku efikasnost, inovacije, istraživanje, obrazovanje".
Za to će biti iskorišćeni zamašni strukturni fondovi EU, privatna i javna sredstva za dugoročne investicije, kao i sredstva Evropske investicione banke.
Van Rompij je istakao da su glavne odluke to da se "podstakne rast ekonomije za otvaranje više radnih mjesta, da se društva u EU osposobe da daju snagu i zaštite sve građane, obezbijedi snabdijevanje energijom i klimatska budućnost, zajamče slobode i zajedničko efikasno djelovanje EU u svijetu".
On je predočio da će ovih pet prioriteta biti smjernice za djelovanje svih ustanova EU u idućim godinama.
Van Rompij je takođe ocijenio da će današnje "istorijsko potpisivanje" sporazuma o pridruživanju EU sa Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom "donijeti stabilnost i boljitak cijelom evropskom kontinentu", rekavši da će ekonomski i geopolitički EU podržati te tri zemlje.
U zaključcima susreta na vrhu EU je ocijenjeno da su "uočeni nedavni znaci ekonomskog oporavka", ali i da je "nezaposlenost, posebno mladih, i dalje na neprihvatljivoj ravni, dok veliku brigu izazivaju siromaštvo i isključenje dijela građana iz društva".
Evropske vođe su time jasno predočili i da se jedino privrednim rastom i zapošljavanjem može povratiti povjerenje građana u sposobnost institucija EU da obezbijedi bolju budućnost svim slojevima stanovništva.
Bitne odluke se tiču i zaustavljanja ilegalne imigracije, što izaziva veliko nezadovoljstvo u EU i jača ekstremne političke snage.
Ali su vođe EU istakle i da se mora sve učiniti da legalna imigracija ima otvorena vrata Unije, "a naročito nadareni i obrazovani" ljudi iz trećih zemalja koji žele da dođu i rade u EU.
Bitna pažnja je posvećena i zadacima da se obezbijedi energetska bezbjednost i Energetska zajednica EU, s tim da "CEU poradi sa svojim međunarodnim partnerima da se smanji opasnost prekida snabdijevanja energijom".
Bonus video:
