Premijer Grčke Aleksis Cipras je danas na sjednici poslaničke grupe svoje stranke SIRIZA objelodanio sadržinu predloga za reviziju Ustava, u kojem je najkrupnija tačka oprezan korak ka novom odnosu crkve i države koje u Grčkoj nisu razdvojene.
"Država i Crkva imaju zrelosti, mudrosti i osjetljivosti da prihvate ispravljanje svog odnosa. Došlo je vrijeme da se Ustavom eksplicitno učvrsti vjerska neutralnost grčke države sa svim što to podrazumijeva - regulatorno i u praksi", rekao je premijer.
Druga predložena izmjena Ustava kojih je ukupno 15, jeste ustavno uspostavljanje proporcionalnog izbornog sistema koji je u Grkoj sada mješovit i može se mijenjati zakonom.
Treća predložena novina je da se smjenjivanje vlade oteža uvođenjem u Ustav "konstruktivnog izglasavanja nepovjerenja" vladi, tako što Skupština ne može prihvatiti ni predlog za glasanje o tome, sem ako unaprijed, prije glasanja o povjerenju, nema nekog drugog kandidata za predsjednika vlade, umjesto onoga o povjerenju u koga treba da glasa.
Cipras je rekao da to "stvara političku stabilnost, pošto se otežava da dođe do prijevremenog prestanka mandata, stvarajući uslove za četvorogodišnje političke cikluse, bez taktiziranja i uticaja vaninstitucionalnih političkih centara".
Sljedeći predlog za izmjenu Ustava Grčke je da se uvede da predsjednik vlade može biti samo neko od poslanika, odnosno, kako je rekao Cipras, "predsjednika Vlade nužno mora birati grčki narod", da bi se "izbjeglo ponavljanje vanrednih političkih prilika u kojima se za premijere postavljaju oni koji nisu prošli kroz muku narodnog glasanja", dodao je on.
Uz to, rekao je Cipras, SIRIZA insistira na ustavnom "garantovanju prava na referendum po narodnoj inicijativi", ali samo za "presudna nacionalnog pitanja ili o nekom izglasanom zakonu".
Predlog za izmjenu Ustava Grčke je i uvođenje "narodne zakonodavne inicijative", pošto sada zakone praktično može predlagati samo vlada.
Među ostalim predloženim promjenama Ustava su izmjena procedure izbora predsjednika Republike, uz mogućnost da ga u nekim slučajevima bira i narod, a ne samo poslanici, stroži uslovi osnivanja nezavisnih institucija i regularnih tijela koja su se umnožila u Grčkoj, strože regulisanje imuniteta, odnosno pravosudne odgovornosti poslanika i ministara, ograničavanje broja mandata tokom kojih neko može biti poslanik.
Cipras predlaže i ustavnu zabranu privatizacije vode i električne energije, kao i uvođenje u Ustav isključivog prava "socijalnih partnera" države da, bez njenog miješanja, sami određuju kolika će biti najniža plata - "minimalac".
Na sve te predloge koji će uskoro biti ozvaničeni da bi počela procedura promjene Ustava, stranke opozicije su listom burno reagovale.
Nabrajajući neispunjena Ciprasova ljevičarska obećanja i podsjećajući ga da je ranije odbijao razrađene predloge za promjenu Ustava‚ ukazuju da se tog posla sjetio tek sada, pola godine pred izbore, na kraju svog mandata, te u stvari i nema vremena ni da proceduralno pokrene promjene koje sam predlaže dok "opsesivno živi u svijetu iluzija" - kako je prokomentarisala ljevičarska stranka "To Potami" (Rijeka).
Sadašnji Ustav Grčke Republike je donijet poslije obaranja vojne diktature, 1975. godine, temeljito revidiran 1986, a djelimično izmijenjen i dopunjen 2001. i 2008. godine. Sastoji se od 120 članova u četiri poglavlja koja definišu Grčku Republiku, utvrđuju lična i socijalna prava čija je zaštita pojačana ustavnom revizijom 2001, utvrđuju organizaciju i funkcionisanje države, i, na kraju, sadrže posebne, završne i prelazne odredbe.
Za promjenu Ustava je nadležna Skupština, ali ne smiju se mijenjati odredbe o obliku države - republici, i o ljudskim pravima i slobodama.
Procedura promjene Ustava ima više složenih faza, uz niz rokova i glasanja, od kojih se neka moraju ponoviti da bi se potvrdilo postojanje volje za izmjenu Ustava. "Zakonski ključ" je da su rokovi i višegodišnja procedura takvi da poslanički sastav Skupštine koja je pokrenula izmjenu Ustava, ne može da tu izmjenu izglasa i sprovede, već je to nužno posao narednog skupštinskog sastava, poslije redovnih izbora, četiri godine kasnije.
Bonus video:
