Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je kriza u Ukrajini prerasla u građanski rat punih razmjera, optuživši Vašington da je podržao svrgavanje Viktora Janukoviča.
"Ukrajinska kriza se pogoršala zbog toga što je Janukovič odložio potpisivanje sporazuma o asocijaciji sa Evropskom unijom. Potom je uslijedio puč koji su podržali naši američki prijatelji, a kao rezultat nastupio je haos i građanski rat punih razmera", izjavio je Putin na ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, prenio je AFP.
On je, takodje, ustao u odbranu pripajanja ukrajinskog poluostrva Krima Rusiji u martu, rekavši da je to uslijedilo nakon demokratskog glasanja za nezavisnost i spriječilo tragediju kao što je "pakao" u lučkom gradu Odesi ranije ovog mjeseca u kojem je poginulo na desetine promoskovskih aktivista.
"Kad je riječ o Krimu, naš stav je jasan... Oni su glasali za (otcjepljenje) - to je neosporna činjenica", rekao je Putin.
"Da se to nije dogodilo prisustvovali bismo tragediji, kao što smo videli u drugim gradovima. Kao u Odesi, gdje je 50 ljudi spaljeno živo. Mislim da smo učinili pravu stvar", zaključio je ruski predsjednik.
U Odesi su u masovnim sukobima 2. maja stradale desetine protivnika protesta na kijevskom Trgu (Majdanu) nezavisnosti -"antimajdanovaca" u požaru u zgradi Doma sindikata.
Savjet bezbednosti Ujedinjenih nacija nije podržao predlog Rusije za sprovođenje istrage o događajima u Odesi gde je poginulo 48 osoba, a preko 200 ih je povrijeđeno, javila je nedavno ruska novinska agencija Itar Tass.
Poštovaćemo volju ukrajinskog naroda na izborima
Putin je danas izjavio da će Moskva prihvatiti rezultate izbora za predsjednika Ukrajine, izrazivši nadu da će Kijev prekinuti ofanzivu protiv separatista na istoku zemlje.
"Poštovaćemo izbor ukrajinskog naroda i sarađivati sa novim rukovodstvom. Rusija želi da red i mir budu obnovljeni u Ukrajini," rekao je Putin.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrej Deščica rekao je danas da se Kijev nada dijalogu sa Rusijom poslije izbora u nedjelju.
Komentarišući izjavu Putina da će poštovati volju birača, Deščica je rekao da će pozdraviti konkretne akcije Rusije na priznavanju ukrajinske vlade i unaprjeđenju dijaloga sa legitimnom vladom i predsjednikom.
Turčinov: Nećemo nikome dozvoliti da pretvori Ukrajinu u post-sovjetsko carstvo
Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Oleksandar Turčinov je, naglasivši značaj izbora za šefa države u nedjelju, izjavio: "Nikome nećemo dozvoliti da nam otme slobodu i nezavisnost i Ukrajinu pretvori u dio post-sovjetskog carstva".
Na izborima učestvuje 21 kandidat, navodi AP.
Rezultati istraživanja javnog mnenja pokazuju da je favorit milijarder Petro Porošenko, kojem će u vjerovatnom drugom krugu izbora 15. juna konkurent biti bivša premijerka Julija Timošenko.
Sa Putinovim komentarom složio se i ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, koji je ocijenio na otvaranju međunarodne konferencije o globalnoj bezbjednosti da je Ukrajina "praktično skliznula u građanski rat“.
"Nakon što je silom uklonjen sa vlasti predsjednik (Viktor Janukovič) uz aktivno učešće spoljnih snaga, zemlja je praktično skliznula u gradđnski rat“, rekao je ruski ministar i upozorio da je u Evropi vještački stvoreno žarište napetosti.
Šojgu je na konferenciji skrenuo pažnju na problem uticaja "obojenih" revolucija na globalnu bezbjednost i istakao da su one značajan faktor destabiliacije u mnogim regionima svijeta.
"Fenomen obojenih rezolucija postaje značajan faktor destabilizacije situacije u mnogim regionima svijeta. Pod izgovorom širenja demokratije narodu se nameću tuđe vrijednosti. Socijalno-ekonomski i politički problemi pojedinih država koriste se za smjenu nacionalno orijentisanih vlada režimima koji se kontrolišu iz inostranstva“, rekao je Šojgu i dodao da se to obezbjeđuje "pokroviteljima" nesmetani pristup resursima tih država.
Prema riječima ruskog ministra, obojene rezolucije sve više dobijaju oblik oružane borbe, uz korišćenje svih raspoloživih sredstava uključujući informativni rat i snage specijalne namjene.
"Za pojačanje efekta može se koristiti vojna sila u punom obimu. Rat protiv Srbije, udari u Libiji, miješanje u sukob u Siriji su potvrda toga“, upozorio je Šojgu.
U svakom konkrentnom scenariju, napomenuo je on, "povodi za strano miješanje su bili različiti, ali shema realizacije je univerzalna: informativno djelovanje - vojni pritisak – smjena političkog rukovodstva i promjena spoljnopolitičkog i ekonomskog vektora države".
Kako je dodao, ako ne polazi za rukom da se smijeni vlast u zemlji stvaraju se uslovi za oružani sukob s ciljem da se dalje uzdrma vlada koja nije po volji.
Rat protiv Jugoslavije kao negativni primer pomenuli su u svojim govorima i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, koji je govorio posle Šojgua, kao i načelnik Generalštaba oružanih snaga Rusije i zamjenik ministra odbrane Valerij Gerasimov.
Gerasimov je, istakavši da su u bliskoj prošlosti SAD i njihovi saveznici svoje vojno-političke ciljeve ostvarivali u otvorenoj oružanoj borbi, kao primjere naveo rat u Persijskom zalivu 1991, operacije protiv Jugoslavije 1999, u Avganistanu 2001. i Iraku 2003.
Prema njegovim riječima, te operacije su imale sve karakteristike "tradicionalnih“ vojnih dejstava.
"Njihova jedina razlika je bila povod za započinjanje agresije koja je u većini slučajeva vršena zaobilazeći norme međunarodnog prava. Široko tumačnje formulacije 'prijetnja miru' i stabilnosti, sadržane u Povelji UN, omogućavala je SAD i drugim zapadnim zemljama da opravdaju otvoreno vojno miješanje u poslove suverenih država“, rekao je general.
Tako je, dodao je, bombardovanje Jugoslavije 1999. započeto pod izgovorom potrebe zaštite kosovskih Albanaca od "genocida od strane vlasti u Beogradu“, dok je u Avganistanu 2001. vojna operacija prikazana kao „borba protiv međunarodnog terorizma“, a u Iraku kao opravdanje poslužilo "sprječavanje širenja hemijskog oružja“ koje na kraju nije ni otkriveno.
"U svim nabrojanim slučajevima deklarisani cilj osiguranja mira i stabilnosti nije postignut. Naprotiv, vojna dejstva su donijela do eskalacije napetosti, zaoštravanja nesuglasica, intenziviranja oružanog nasilja i građanskih ratova, stradanju civilnog stanovništva“, zaključio je Gerasimov.
U osvrtu na situaciju u Ukrajini, on je rekao da dinamika događaja ne omogućava da se daje dalja prognoza razvoja situacije.
"Ali sigurno se može pretpostaviti da će u rješenju ukrajinske krize odlučujuće biti jačanje faktora vojne sile i razmjere njene primjene što će neminovno negativno uticati na stanje evropske bezbjednosti“, naveo je Gerasimov.
On je upozorio da su pojedine zapadne države pooštrile antirusku vojnu retoriku i da se povećavaju grupacije NATO u Pribaltiku, Poljskoj, Rumuniji, kao i prisustvo bloka u akvatorijama Baltičkog, Sredozmenog i Crnogo mora.
"Preispituju se rokovi gotovosti snaga primarnog aktiviranja NATO. Povećava intenzitet operativne i borbene pripreme trupa alijanse blizu ruskih granica. U tim uslovima mi ne možemo da ostanemo ravnodušni na događaje i moraćemo da preduzmemo uzvratne mjere“, rekao je general, ne precizirajući koje su to mjere.
On je takođe primijetio da konflikti unutar država prestaju da budu isključivo unutrašnji i sve više poprimaju međunarodni karakter, upozorivši da korišćenje nedržavnih oružanih formacija kao osnovnog instrumenta sile u sukobima dovodi do rasta nekontrolisane sile u svijetu, kao što su terorizam, ekstremizam, transgranični organizovani kriminal i plaćenici.
„Čitavi regioni tonu u haos. Takva situacija je jednako opasna i za one protiv kojih je uperena, i za one ko ju je stvorio. Pritom obojene revolucije su jedan od osnovnih izvora njenog nastanka“, zaključio je Gerasimov.
Galerija
Bonus video:
