Slučaj djevojke kojoj prijeti zatvorska kazna jer je dijelila mimove na društvenim mrežama podstakla je debatu o zloupotrebama zakona i cenzuri u Rusiji, piše BBC.
Marija Motuznaja (23) iz sibirskog grada Barnaul skrenula je pažnju javnosti krajem jula kada je na Tviteru objasnila zašto se nalazi na zvaničnoj listi ekstremista i terorista države Rusije.
„Zdravo svima, zovem se Maša, imam 23 godine i ja sam ekstremista“, napisala je u uvodu u svoju priču.
U 20 tvitova koji su uslijedili, Marija je detaljno ispričala kako ju je policija u maju optužila da „vrijeđa ljude“ jer na svom profilu na najvećoj ruskoj društvenoj mreži VKontakte (VK) dijeli satirične mimove.
Nakon prvog saslušanja, slučaj će se naći pred sudom 28. avgusta. Mariji prijeti do šest godina zatvora jer je optužena za širenje govora mržnje i vrijeđanje osjećanja vjernika - što se u Rusiji smatra krivičnim djelima.
„Bilo je nekoliko mimova – samo neke slike sa religijskim temama – konkretno o Ruskoj pravoslavnoj crkvi“, ispričala je za BBC.
Jedan od uvredljivih mimova prikazuje žene obučene kao kaluđerice kako puše cigarete i požuruju jedna drugu da završe „dok bog ne gleda“.
Druga prikazuje afričku djecu sa praznim tanjirima u rukama uz komentar: „Crni humor je poput hrane – nije svima dostupan“.
„Tu nije bilo fotografija genocida ili nečeg sličnog – samo neke smiješne slike“, kazala je Marija.
Takođe objašnjava da je te mimove postavljala kad je bila mlađa i da ih danas ne bi objavila, pošto je u međuvremenu promijenila stav i smisao za humor.
„Imala sam 20 godina i bila sam potpuno drugačija osoba“, ispričala je.
Kada je saznala da je pod istragom policije, Marija prvo nije povjerovala.
„Iskreno, kada su mi prvi put pokazali nalog za pretres nasmijala sam se i pitala: ‘Vi to ozbiljno?’ Mislila sam da je u pitanju neka šala, da su možda neki moji prijatelji riješili da se našale sa mnom“.
Kada je privedena na saslušanje, policija joj je rekla da će biti osuđena na „društveno-koristan rad i da neće imati kriminalni dosije“ ukoliko potpiše da priznaje sve što joj stavljaju na teret. „Sve sam potpisala, povjerovavši našoj sjajnoj policiji“, ispričala je nasmijavši se nervozno.
„Ne mogu da vjerujem da se ovo zaista dešava. Sve mi se čini svakog minuta će neko doći i reći mi da se neko našalio sa mnom“.
Međutim, nije riječ o šali. Zapravo, otkako se njena priča našla u nacionalnim medijima, ispostavilo se u Marijinom gradu postoje još makar dvije osobe kojima zbog istovjetnih optužbi prijeti zatvorska kazna.
Detalji njihovih priča su gotovo identični sa Marijinom – koristili su VKontakte, dijelili desetine mimova i kasnije optuženi za ekstremizam.
Jedan od njih, Danil Markin (19), bio je pod istragom više od godinu. Jedna od fotografija koju je podijelio prikazivala je lika popularne serije „Igra prijestola“ Džona Snoua kao Isusa.
„Ima već godinu otkako sam počeo da se plašim da zaspim, misleći kako će ujutru doći da me vode“, napisao je u dužem postu na VK.
„Rusija me polako ali sigurno ubija kao nepoželjnog građanina“, zaključio je.
Ispostavilo se da je istraga i protiv Danila i Marije pokrenuta pošto su se policiji požalile dvije iste studentkinje. Te djevojke – koje su tvrdile da su im uvrijeđena religijska osjećanja – su izbrisale svoje profile na društvenim mrežama nakon što su slučajevi izašli u javnost.
Trećem optuženom, Andreju Šašerinu (38) na teret se stavlja exstremizam zbog mimova koji na satiričan način prikazuju sveštenike i patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Policija je Andreja optužila za „diskreditovanje vođa Ruske pravoslavne crkve“.
U intervjuu za nezavisni TV kanal Dožd, Andrej je kazao: „Ne želim da idem u zatvor, bio sam prestravljen od te mogućnosti, kao što mislim da bi bio bilo ko nakon dvočasovnog razgovora s tim ljudima. Potpisao bih bilo kakvo priznanje i izjavu“.
I Andrej se našao na vladinoj listi ekstremista. Takav status podrazumijeva žestoka ograničenja upotrebe bankovnog računa. Na primjer, mjesečno može da podigne maksimalno 10.000 rubalja (oko 130 eura).
Neki ruski mediji i analitičari upozoravaju da slučajevi poput Marijinog, Danilovog i Andrejevog postaju dio nacionalnog trenda.
Zaista, posljednjih godina, ruska policija je pronašla kršenje takozvanih zakona o ekstremizmu u svim vrstama internet sadržaja: od mimova, postova i slika komponovanih od istorijskih fotografija, pa sve do komentara ili čak lajkova na određene postove.
Predsjednik međunarodne organizacije boraca za ljudska prava Agora, Pavel Čikov, tvrdi da je jedan od razloga zašto se u Rusiji toliko pažnje obraća na „ekstremizam“ to što su mnoge vladine agencije godinama zadužene za njegovo identifikovanje i gušenje. „Svako mora da se bori protiv ekstremizma, svako mora da podnese izvještaj da je uspješno obavio posao“, objašnjava Čikov.
Jedan od vodećih ruskih blogera Ilja Varlamov kaže da je najmanje jedan zakon koji se odnosi na ekstremizam – član 282 o podsticanju mržnje – prvobitno usvojen „kako bi se vlastima obezbijedio izgovor da progone ljude zbog njihovih uvjerenja“.
Marija smatra da za ono što joj se desilo treba kriviti „pravosudni sistem uopšte, policiju i način na koji je sitem organizovan“.
Ne nada se da će biti oslobođena optužbi.
„U principu, ovdje u Rusiji je procenat oslobađajućih presuda 0,2%. Sumnjam da ću biti te sreće da se nađem među njima“, kazala je BBC-u.
Čak i ako je oslobode, planira da napusti zemlju.
„Pokušaću da odem odavde, pošto nema šanse da više ovdje mogu imati normalan život“.
Sve i svašta se smatra ekstremizmom
Prema statističkim podacima međunarodne organizacije boraca za ljudska prava Agora, posljednjih nekoliko godina protiv ruskih građana se sve češće pokreću istrage zbog aktivnosti na društvenim mrežama.
Agorini podaci pokazuju da je 2017. pokrenuto 411 slučajeva protiv korisnika interneta u Rusiji. Prethodne godine bilo je 298 takvih slučajeva.
Većinom su optuženi za ekstremizam. To je krivično djelo koje može da uključuje:
- podsticanje mržnje i animoziteta;
- rehabilitovanje nacizma;
- pozivanje na separatizam;
- vrijeđanje osjećanja vjernika.
Kako objašnjava predsjednik Agore Pavel Čikov, s obzirom da ruski zakoni imaju veoma široku definiciju ekstremizma, policija može pod tim da podrazumijeva bilo šta.
Optužbe mogu da idu od upotrebe „politički nekorektnog“ vokabulara u nečijem postu, do internet sadržaja koji navodno ponižava određene vjerske i nacionalne grupe, vladine zvaničnike ili čak samu policiju.
VKontakte sarađuje s vlastima
Aktivisti za ljudska prava itiču da je većina slučajeva „ekstremizma“ pokrenuta protiv korisnika VK. Tvrde da ta društvena mreža aktivno sarađuje sa policijom i bezbjednosnim službama i da uvijek odgovara na policijske upite i bez sudskog naloga.
S druge strane predstavnici mreže VKontakte kažu da su po zakonu obavezni da daju podatke policiji.
„Veoma pažljivo provjeravamo svaki zahtjev da li je ispravno formulisan“, saopšteno je BBC-u iz kompanije. „Na zahtjeve koji nisu u skladu sa zakonom se ne odgovara“.
VK je dodao da će promijeniti politiku i dozvoliti korisnicima da njihove stranice budu potpuno privatne. Takođe će ubuduće objavljivati podatke o zahtjevima policije.
Pod pritiskom kritika, ruski internet gigant Mail.ru grupa, inače vlasnik mreže VKontakte, pozvala je na amnestiju onih koji su se našli na optuženičkoj klupi zbog dijeljenja ili lajkovanja postova na internetu.
Bonus video:
