Rusija je upravo ponudila mogućnost za izvoz na njeno tržište vinarima iz Gagauzije, autonomnog moldavskog regiona čiji se lideri ne slažu sa naporima zemlje da se priključi EU.
Moskva je prošle godine zabranila uvoz vina iz Moldavije, lišavajući ih tako najvećeg tržišta - vrijednog gotovo 100 miliona dolara - što se smatra kaznom zbog stremljenja Kišinjeva ka EU. Međutim, Mihail Formuzal guverner Gagauzije dobio je specijalno izuzeće.
Gagauzi, pravoslavno stanovništvo turskog porijekla, optužuju centralnu moldavsku vladu da ih etnički diskriminiše i da im, uprkos tome što njihov region uživa izvjesnu autonomiju, uskraćuje mnoga prava.
Takvim ponašanjem ih, po riječima Formuzala, tjeraju da slijede primjer Pridnjestrovlja čiji su zvaničnici Rusiju pozvali da ovaj region pripoji svojoj federaciji.
Ruska ponuda lokalnim vinarima došla je pošto je Formuzal u februaru organizovao referendum na kojem je ogromna većina pozvala na priključenje Moldavije Carinskoj uniji na čelu sa Rusijom, umjesto da potpiše sporazum sa EU.
Mihail Formuzal, guverner Gagauzije (foto: Reuters)
Teško je ne uočiti sličnost sa postupkom svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča nakon kojeg su počeli protesti u Kijevu i cijela kriza koja je kulminirala aneksijom Krima.
Iako je šef diplomatije Sergej Lavrov u subotu kazao da Rusija nema namjeru da nastavlja sa invazijom, moldavski premijer Jurie Leanka upozorio je na mogućnost „prelivanja“ krize.
Događaji na Krimu, kako je kazao, „mogu podstaći neželjeni razvoj događaja u južnom dijelu Moldavije“.
Leankina vlada je gagauzijski referendum proglasila nelegalnim, ali Formuzal smatra da bi Kišinjev trebalo da obrati pažnju na tu poruku prije nego potpiše sporazum sa EU jer je Rusija sigurniji izbor.
"Kada mi oni iz Kišinjeva pričaju priče kako će Italijani piti moldavska vina, mislim... da im treba psihijatrijski test“, kazao je. „Mi nismo spremni za konkurenciju u Evropi.“
Iako je šef diplomatije Sergej Lavrov u subotu kazao da Rusija nema namjeru da nastavlja sa invazijom, moldavski premijer Jurie Leanka upozorio je na mogućnost „prelivanja“ krize.
Leanka, međutim, smatra ove bojazni neosnovanim, a ponudu Rusije da uvozi vina samo sa juga Moldavije ocijenio je kao „čisto političku odluku“.
Kada je posjetio Kišinjev u septembru, ruski vicepremijer Dmitrij Rogozin je upozorio da bi bila „velika greška“ za Moldaviju da nastavlja sa EU integracijama.
Aludirajući na gotovo potpunu zavisnost ove zemlje od ruskog gasa, on je poručio: „Nadam se da se nećete smrzavati“, dodajući da će moldavski voz „na putu ka Evropi, izgubiti vagone u Pridnjestrovlju“.
Rogozin igra na kartu straha među Gagauzima da će proevropski lideri Moldavije ponovo ujediniti zemlju sa Rumunijom, 74 godine nakon što ih je SSSR razdvojio, i da je članstvo u EU samo prvi korak u tom pravcu.
Zapadne diplomate ne mogu da predvide šta bi se moglo desiti, naveo je Rojters, ali EU i dalje planira da do ljeta potpiše ugovor sa Moldavijom.
Nikolae Čirtoaka, bivši moldavski ambasador u Vašingtonu smatra da bi moglo doći do dramatičnog scenarija ruske vojne intervencije uz izgovor da štite Gagauze - kao na Krimu.
"Stvarna prijetnja je moguća invazija ruske vojske na južnu Moldaviju i paravojnih formacija na Pridnjestrovlje kako bi se Moldavija natjerala da pregovara i da se odrekne bilo kakve proevropske politike“, kazao je.
Formuzal, međutim, smatra da bi o eventualnom potpisivanja ugovora sa EU trebalo da se organizuje referendum.
"Ja znam šta vas brine, ali sve će biti mirno“, kazao je Rojtersu. „Mi ćemo braniti svoja prava.“
Keri i Lavrov o Ukrajini iza zatvorenih vrata u Parizu
Šefovi diplomatije Rusije i SAD Sergej Lavrov i Džon Keri održali su sinoć sastanak iza zatvorenih vrata u rezidenciji ruskog ambasadora u Parizu kako bi razmotrili diplomatsko rješenje za krizu u Ukrajini.
Konferencija za novinare bila je najavljena za kasno sinoć. Prije sastanka Lavrov i Keri nisu davali izjave, već su se samo rukovali i zahvalili se novinarima. Lavrov je na engleskom poručio: „Srećno i laku noć.“
Lavrov je ranije izjavio da je Kontakt grupa koju je Zapad predložio za posredovanje u razgovorima između Rusije i Ukrajine, potpuno neprihvatljiva, jer podrazumijeva da Moskva treba da počne dijalog s onima koji su preuzeli vlast u Kijevu.
On je ranije sugerisao da je jedini način da se riješi kriza taj da Ukrajina postane federacija u kojoj bi regioni sa većinskim ruskim stanovništvom imali šira ovlašćenja.
Na to je iz Kijeva Rusima poručeno da, prije nego što iznesu svoje ultimatume nezavisnim nacijama, obrate pažnju na katastrofalnu situaciju sopstvenih etničkih manjina.
"Zašto u Rusiji ne bi i neki drugi jezici izuzev ruskog postali zvanični jezici?“, stoji u saopštenju ministarstva spoljnih poslova Ukrajine.
Galerija
Bonus video:
