Rusija je danas u Savjetu bezbjednosti UN uložila veto na nacrt rezolucije kojim je sjutrašnji referendum o statusu Krima proglašen nevažećim.
Ovim nacrtom su se države i međunarodne organizacije pozivale da ne priznaju njegove rezultate.
Itar-Tass navodi da je Kina pri glasanju bila uzdržana. Nacrt rezolucije podnijele su SAD ranije ove sedmice.
Agencija AP navodi da su pristalice rezolucije koju su predložile SAD znale da će Rusija, kao jedna od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, iskoristiti svoje pravo veta, ali su ipak rezoluciju stavili na glasanje, kako bi pokazali koliko je jako protivljenje ruskom preuzimanju Krima.
Stalni predstavnik Rusije pri UN Vitalij Čurkin rekao je prije sjednice da "neće biti iznenađenja".
Američka ambasadorka pri SB Samanta Pauer je izjavila da je "izolovana i sama" Rusija blokirala rezoluciju, dok se njene trupe gomilaju na ukrajinskoj istočnoj granici i da je to "tužan, ali značajan momenat".
Kina je često podržavala Rusiju u SB-u, naročito u glasanjima koja su se odnosila na krizu u Siriji, pa zapadne diplomate njenu današnju uzdržanost tumače kao najbolji mogući ishod.
Kina je bila uzdržana i kada se u SB-u glasalo o sličnoj međunarodnoj krizi, povodom sukoba Rusije i Gruzije 2008. godine.
Ova zemlja je veoma osjetljiva po pitanu teritorijalnog integriteta, zbog Tibeta i nekih drugih domaćih oblasti u kojima tinjaju separatističke težnje.
U nacrtu rezolucije se apeluje na sve strane da odmah krenu u mirno rješavanje spora kroz direktan politički dijalog, kao i da se zaštite prava manjina u Ukrajini.
Ruski stalni predstavnik u UN, Vitalij Čurkin, je izjavio kako Rusija nije mogla da podrži američki nacrt rezolucje o Krimu, jer je u suprotnosti sa pravom naroda na samoopredjeljenje iz člana 1 Povelje UN.
Čurkin napominje da je taj princip potvrđen i u Deklaracji UN o principima međunarodnog prava iz 1970, kao i u više odluka Generalne skupštine UN i Helsinškom završnom aktu iz 1975. godine.
Kijev: Rusi zauzeli selo kod Krima
Ruske snage podržane helikopterima i oklopnim vozilima preuzele su danas kontrolu nad selom u Ukrajini blizu granice s Krimom, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Zauzimanje Strilkova, dan uoči referenduma na Krimu o prisjedinenju s Rusijom prva je operacija ruskih snaga u Ukrajini van Krima, koji kontrolišu još od prošlog mjeseca.
U toj operaciji nisu ispaljeni meci niti je bilo povrijeđenih, ali su tenzije, već ionako velike uoči sjutrašnjeg referenduma, dodatno povećane.
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je tu akciju i poručilo da Ukrajina "zadržava pravo da iskoristi sve neophodne mjere za zaustavljanje ruske vojne invazije".
Mjesto Strilkove nalazi se na dugoj ptrevlaci uz istočnu obalu Krima, na oko 10 kilometara u teritoriji Hersonske oblasti.
Portparol ukrajinske pogranične službe Oleg Slobodi, rekao je za agenciju Asošiejtid pres da je oko 120 Rusa preuzelo kontrolu nad gasnom stanicom u tom selu, dok je ministarsvo spoljnih poslova navelo da je bilo oko 80 pripadnika ruskih snaga.
Kijev raspustio skupštinu Krima
Ukrajinski parlament raspustio je danas parlament Autonomne Republike Krim, javile su ukrajinske agencije
Prema agenciji Ukrinform za to je glasalo 278 poslanika, a vršilac dužnosti šefa države i predsjednik Rade (parlament) Aleksandar Turčinov kazao je da odluka stupa na snagu odmah.
Poslanici su, istovremeno, podržali nalog skupštinskim odborima da prirpeme odluku o raspisivanju prijevremenih izbora na Krimu.
Inicijator raspuštanja navodno je bio Turčinov.
Poslanica Partije regiona svrgnutog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, Ane German,kazala je da se ta poslanička grupa protivi raspuštanju krimskog parlamenta.
"Mi možemo sada da usvojim popularnu odluku - referendum na Krimu je neustavan. Ali, šta dalje? Sa kim ćemo se dogovorati poslije referenduma", upitala je ona, protiveći se rastpuštanju skupštine Krima.
Skupština Krima raspisala je za sjutra održavanje referenduma o statusu te autonomne republike, na kom će građani odlučivati o prisajedinjenju Rusiji ili ostanku u sastavu Ukrajine sa obnovljenim ustavom iz 1992. godine.
Ranije je krimska skupština saopštila da se u Ukrajini desio "antiustavni prevrat" i da je "aktivnost najviših organa državne vlasti izašla iz ustavno-pravnog okvira", a Simferopolj nije priznao zakonitost odluka Vrhovne rade.
Predsjednik krimske komisije za pripremu i sprovođenje referenduma Mihail Mališev odbacio je danas odluku Ustavnog suda Ukrajine o neustavnosti referenduma.
"Formiran 13. marta na brzu ruku, uz kršenje ustavnih procedura, tzv. Ustavni sud Ukrajine je 14. marta mimo procedure propisane svojim pravilnikom, doneo odluku o održavanju lokalnog referenduma, sumnjivi sa tačke gledišta zakona", rekao je Mališev.
Ukrajinske letjelice snimile grupisanje ruskih trupa
Ukrajinska granična straža objavila je snimak iz vazduha na kojem se vidi položaj ruskih snaga stacioniranih na sjevernom Krimu.
Radi se o snimku napravljenom 8. marta napravljenom iz letjelice DA-42 ukrajinske granične patrole.
Ukrajinska granična straža objavila je da je nekoliko puta pucano na njihove letjelice.
Ruske trupe srpiječene pri ulasku u region blizu Krima
Ukrajinska vojska je odbila pokušaj ruskih trupa da uđu u region blizu Krima, rekao je krimsko-ukrajinski ministar odbrane, prenosi Rojters.
Gardijan piše da se najvjerovantije radi o incidentu u regionu Herson, koji se nalazi nedaleko od Krima.
Ukrajinska novinska agencija Unian javlja da su ruski helikopteri sletjeli u blizini distributivnog centra za gas u mjestu Arbatskaja, u oblasti Herson.
Kako prenosi Gardijan, oko 13h se iz četiri helikoptera iskrcalo 60 ruskih vojnika, a oko 15h došlo ih je još 60. Ruske trupe postavile su kontrolne punktove.
Agencija Unian je javila da su u tu oblast upućeni ukrajinski vojni avioni sa padobrancima.
Kako prenosi Rojters, ukrajinski ministar odbrane saopštio je da su oružane snage Ukrajine odbile ruske trupe. Kako je naveo, u operaciji su učestvovale letjelice, kopnene snage i PVO.
Radi se o oblasti koja se pruža paralelno sa istokom ukrajinskog poluostrva Krima, koji sada kontrolišu ruske snage.
Turčinov: "Agenti Kremlja" krivi za smrtonosne nerede na istoku Ukrajine
Vršilac dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov optužio je danas „agente iz Kremlja“ za izazivanje smrtonosnih nereda na istoku Ukrajine u dosad najoštrijoj kritici Kijeva upućenoj predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.
"Svi odlično znamo da proteste u istočnoj Ukrajini organizuju "agenti iz Kremlja" i zbog njih su ljudi ubijeni", istakao je Turčinov, a prenosi Rojters.
Vrhovna rada Ukrajine (skupština) raspustila je danas Vrhovni sovjet (skupštinu) Autonomne Republike Krim, javile su ukrajinske agencije.
Prema agenciji Ukrinform za to je glasalo 278 poslanika, a Turčinov koji je i predsjednik Rade izjavio je da odluka stupa na snagu odmah.
Turčinov je govorio o dva incidenta - u Donjecku i Harkovu u kojima je poginulo troje ljudi, prenio je Rojters.
Međunarodni posmatrači počeli sa radom
Na Krimu je danas počela s radom misija međunarodnih posmatrača, izjavio je koordinator misije, direktor Evropskog centra za geopolitičku analizu Mateuš Piskorski.
Trideset posmatrača su iz Evropskog instituta za praćenje demokratije i izbora, čije je sjedište u Briselu - tu su predstavnici Poljske, Austrije, Francuske, Nemačke, Belgije, Bugarske, Mađarske, Grčke, Italije i Letonije, uključujući poslanike Evropskog parlamenta, članove nacionalnih parlamenata evropskih zemalja, vodeće evropske stručnjake za međunarodno pravo i poznate aktiviste za ljudska prava.
Posmatrači su planirali da obiđu sve regione na Krimu i utvrde da li su procedure za pripremu i održavanje referenduma u skladu sa ukrajinskim zakonom i međunarodnim standardima o organizovanju plebiscita, rekao je Piskorski, dodajući da među članovima misije ima ljudi sa bogatim iskustvom u praćenju izbora u Evropi i zemljama Zajednice Nezavisnih Država.
Plakat podrške ulasku Krima u sastav Rusije (foto: Reuters)
"Misija je došla na Krim na poziv krimske izborne komisije", kazao je Piskorski za Itar-Tas.
Misija će dati konačno mišljenje na osnovu praćenja rezultata izbora, dodao je on.
Pristalice ostanka Krima u sastavu Ukrajine (foto: Reuters)
Premijer Krima Sergej Aksjonov pozvao je danas stanovništvo te autonomne republike da izađe sjutra na referendum o statusu, slobodno bira "nezavisno od nacionalnosti i vjeroispovijesti" i napravi izbor "kojim će se potomci ponositi".
"Ničeg se ne bojte. Vlada će učiniti sve da glasanje prođe spokojno, mirno i demokratski", rekao je on u televizijskom obraćanju, prenio je Itar-Tas.
Krimski Vrhovni savjet (parlament) 6. marta je donio odluku o pripajanju Krima Ruskoj Federaciji, a birači će se na referendumu 16. marta izjašnjavati da li žele pripajanje Rusiji ili podržavaju ustav iz 1992. i status Krima kao dijela Ukrajine.
Savjet Bezbjednosti ponovo zasijeda
Savjet bezbjednosti UN održaće vanrednu sednicu na kojoj će glasati o rezoluciji u kojoj se osuđuje predstojeći referendum na Krimu.
Sjednica će početi u 11 sati po lokalnom vremenu, a sazvana je na zahtjev SAD.
Pozivajući se na neimenovanog zapadnog diplomatu, agencija AFP je prenijela da zasad nije jasno kako će Kina glasati.
Drugi diplomata je istakao da je "cilj rezolucije da se postigne da Kina bude uzdržana da bi se Rusija još više izolovala".
To će biti sedma sjednica Savjeta bezbjednosti UN posvećena situaciji u Ukrajini u posljednje dvije nedjelje, ali nijedna dosad nije okončana konkretnim dogovorom ili akcijom.
Savjet bezbednosti UN ponovo je u četvrtak razmatrao situaciju u Ukrajini, a SAD su ponudile nacrt rezolucije kojom bi referendum o nezavisnosti Krima bio proglašen nelegalnim.
Prema navodima diplomata koje prenosi Rojters, rezolucija bi pozvala zemlje da ne priznaju rezultate referenduma na Krimu, čiji je parlament već izglasao da želi da se pripoji Rusiji.
Ali Rusija, jedna od pet stalnih čalnica Saveta bezbednosti UN sa pravom veta, jasno je stavila do znanja da je protiv tog nacrta rezolucije, pa je odlučeno da se glasanje o njoj odloži najkasnije do subote kako bi bilo vremena za dalje pregovore, navodi britanska agencija.
Poljska prijeti sankcijama Moskvi
Ministar inostranih poslova Poljske Radoslav Sikorski najavio je mogućnost da od ponedeljka Rusiji budu uvedene sankcije.
"Mi razmatramo različite opcije. Ako se ne preduzme ništa u pravcu deeskalacije i referendum na Krimu bude održan u nedjelju kao što je najavljeno, onda ćemo u ponedjeljak na Savjetu EU u Briselu predstaviti listu sankcija“, objasnio je on bečkom nedjeljniku „Profil“.
Sikorski (desno) sa Vitalijem Kličkom, Olegom Tjagnibokom i Arsenijom Jacenjukom (foto: Reuters)
„Sikorski je, takođe, kritikovao bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera.
„Sramno je za jednog bivšeg njemačkog kancelara da bude zaposlen u Gaspromu. Evropska komisija bi trebalo da ubrza svoj rad i stvori jedno konkurentno evropsko tržište gasom. Nakon toga će firme morati da se pridržavaju pravila slobodnog tržišta“, naglasio je on.
Sikorski smatra da je samo zahvaljujući novom rukovodstvu Ukrajine izbegnut konflikt na Krimu i to što nema žrtava.
Da bi tako ostalo, prema njegovim riječima, potrebno je da konačno rusko rukovodstvo razgovara sa vladom u Kijevu.
On je podvukao da EU i Ukrajina trenutno samo razgovaraju o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, naglasivši da slobodna trgovina nije usmjerena ni protiv koga, a to važi i za Rusiju.
Dvoje poginulo u Harkovu
U Harkovu su sinoć poginule dvije osobe tokom oružanog sukoba između radikalnih ukrajinskih nacionalista i proruskih aktivista, saznaje se danas iz policijskih izvora u tom gradu na istoku Ukrajine.
U sukobu je povrijeđeno pet osoba, među kojima je i jedan prolaznik , navodi se iz istih izvora.
Proruski aktivisti pokušali su uđu u zgradu u kojoj se nalazila grupa ljudi za koju su vjerovali da je u petak uveče pucala na grupu proruskih demonstranata.
Sa jednog od ranijih protesta proruskih pristalica u Harkovu (foto: Reuters)
Vatru je prvo otvorila grupa ljudi koja se nalazila u zgradi, ali nije jasno da li su proruski aktivisti odgovorili na napad.
Oružni sukob prekinula je policija koja je ubrzo po dojavi stigla na na mjesto obračuna.
Na istoku Ukrajine rastu tenzije, a posljednji incident u kojem je bilo mrtvih bio je u četvrtak u Donjecku, kada je jedan proukrajinski demonstrant izboden nožem tokom sukoba sa proruskim aktivistima.
Donjeck je uporište smijenjenog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i nalazi se na nekoliko desetina kilometara od ruske granice.
Galerija
Bonus video:
