Novi ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio je danas u intervjuu američkoj novinskoj agenciji Asošijeted pres, inače prvom otkako je preuzeo mjesto šefa ukrajinske vlade, da Krim mora da ostane dio Ukrajine, ali da mogu da mu se povećaju ovlašćenja.
On je rekao da treba formirati specijalni tim da bi se razmotrilo kakvu vrstu dodatne autonomije Republika Krim može da dobije unutar Ukrajine.
Jacenjuk je okrivio ruskog predsjednika Vladimira Putina za izazivanje jedne od najvećih međunarodnih kriza u Evropi od završetka Hladnog rata i negirao vijesti da Ukrajina pregovara sa SAD o razmještanju američke raketne odbrane u Ukrajini u zamjenu za finansijsku pomoć.
"To nije istina", rekao je Jacenjuk za AP, naglašavajući da nije bilo nikakvih razgovora o razmeštanju bilo kakvih američkih vojnih snaga.
On je objasnio da su jedino vođeni razgovori o dobijanju finansijske pomoći od američke vlade u cilju stabilizacije ekonomske situacije u Ukrajini.
EU: Ukrajini 11 milijardi eura ako potpiše SSP
Evropska komisija (EK) predstavila je danas paket pomoći od najmanje 11 milijardi eura Ukrajini, ukoliko potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ali Brisel kako saznaje Frans pres, planira i zamrzavanje imovine za 18 ukrajinskih zvaničnika umiješanih u nasilje u Kijevu.
"Evropska komisija je utvrdila program pomoći Ukrajini. Ovo je naš doprinos za sjutrašnji samit šefova država i vlada. Paket bi mogao da dostigne najmanje 11 milijardi eura u naredne dvije godine", rekao je predsjednik Komisije Žoze Manuel Barozo.
Ukrajini 11 milijardi eura ako potpiše SSP: Žoze Manuel Barozo, predsjednik Evropske komisije (foto: Reuters)
Od tog novca, 1,6 milijardi eura je u obliku pozajmica, 1,4 milijardi u obliku donacija od čega 600 miliona tokom naredne dvije godine, a tri milijarde eura je od Evropske investicione banke.
Komisija se nada da će preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) dobiti pet milijardi eura i da će obezbijediti 250 miliona eura iz fondova za politiku susjedstva.
Međutim, kako saznaje Frans pres od diplomatskih izvora, EU planira i zamrzavanje imovine 18 ukrajinskih zvaničnika, a ta lista će biti objavljena sjutra u službenom glasniku EU, uoči vanrednog samita u Briselu posvećenog ukrajinskoj krizi.
EU time konkretizuje odluku šefova diplomatije od 20. februara o "ciljanim sankcijama" prema "odgovornima za kršenje ljudskih prava, za nasilje i za prekomjernu upotrebu sile" na demonstracijama u Kijevu kada je poginulo više od 80 ljudi.
Sankcije će najprije obuhvatiti zamrzavanje imovine, ali ne i zabranu izdavanja viza za zemlje EU kao što je to prvobitno bilo zamišljeno.
Evropska lista bi, prema riječima diplomata, mogla da obuhvati i smijenjenog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Švajcarska je još 28. februara odlučila da zamrzne imovinu Janukoviču i grupi od 19 nekadašnjih zvaničnika uključujući bivše ministre i predsjednikovog sina Aleksandra Janukoviča čije je bogatstvo procijenjeno na 500 miliona dolara.
Proruske snage okupirale i drugu raketnu bazu na Krimu
Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je da su ruske snage danas djelimično okupirale i drugu ukrajinsku raketnu bazu na Krimu, ali da su skladišta raketa i dalje pod ukrajinskom kontrolom, javio je AFP.
Ova druga raketna baza nalazi se u Fiolentu, u blizini Sevastopolja.
Rusija ne može da naredi proruskim naoružanim grupama na Krimu da se vrate u baze zato što su to snage "samoodbrane" i nisu pod jurisdikcijom Moskve, rekao ministar inostranih poslova Sergej Lavrov tokom posjete Madridu.
Pripadnik proruskih snaga (foto: Reuters
Savjet federacije Rusije (gornji dom parlamenta) priprema nacrt zakona koji predviđa konfiskaciju imovine, sredstava i računa evropskih i američkih kompanija, uključujući privatne, koje rade na ruskoj teritoriji, u slučaju uvođenja sankcija Rusiji, javile su danas ruske agencije.
Rusija traži od Venecijanske komisije ocjenu legitimnosti odluka vlasti u Ukrajini.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov i američki državni sekretar Džon Keri sastaće se danas u Parizu, prvi put od izbijanja krize u Ukrajini, kako bi se prevazišao jaz u stavovima o situaciji u toj zemlji između Rusije i Zapada.
Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton ponovo će danas posetiti Ukrajinu.
Ukrajinska zastava ponovo na zgradi regionalne vlade u Donjecku
Ukrajinska zastava danas se zavijorila iznad zgrade regionalne vlade u istočnom gradu Donjecku, gdje je ruska zastava stajala od subote, rekli su svjedoci na koje se poziva Rojters.
Policija je saopštila da evakuiše zgradu, koju su od ponedjeljka okupirali proruski demonstranti.
Ukrajinska zastava na zgradi regionalne vlade u Donjecku (foto: Reuters)
U policijskom saopštenju se kaze da je evakuacija zgrade počela nakon izveštaja da su u njoj postavljene mine.
Komersant: Putin ubijedio Janukoviča da potpiše sporazum sa opozicijom
Smijenjenog predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča da potpiše sporazum sa opozicijom 21. februara ubijedio je ruski predsjednik Vladimir Putin, na molbu američkog predsjednika Baraka Obame, piše danas moskovski dnevnik Komersant, pozivajući se na ruske diplomatske izvore.
List piše da je u telefonskom razgovoru Putin tada pozvao Janukoviča da ne uvodi vanredno stanje i da počne pregovore sa opozicijom, kako bi se zaustavilo krvoproliće.
Putin (foto: Reuters)
"Da utiče na Janukoviča" Putina je zamolio Obama, kao i lideri Njemačke, Francuske i Poljske. Oni su sa svoje strane obećali Kremlju da će uticati na ukrajinsku opoziciju da ispune sve tačke sporazuma, uključujući formiranje vlade nacionalnog jedinstva, ustavne reforme, prijevremene izbore i predaju oružja", naveo je izvor Komersanta.
"Janukovič je ispunio sve svoje obaveze, a opozicija nije ispunila ništa. Sada nas EU i SAD pozivaju da 'gledamo u budućnost' i da se pravimo kao da nije bilo nikakvog sporazuma. Ali, to neće proći", rekao je taj ruski diplomatski izvor.
Komentarišući izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel da se Putin složio sa osnivanjem međunarodne komisije za rješenje situacije na Krimu pod okriljem OEBS-a, on je rekao da Njemačka "vidi ono što bi htjela da vidi".
"Postoji bojazan da pokušavaju da nas uvuku u sve moguće okvire kako bi legalizovali ukrajinsku vladu. Spremni smo da nastavimo dijalog s našim zapadnim partnerima, ali samo ako se vrate sporazumu od 21. februara, a u pregovaračkom procesu budu učestvovale sve političke snage Ukrajine", naveo je taj izvor.
Komersant dodaje i da Moskva neće insistirati na povratku na vlast samog Janukoviča, ali da će tražiti da ministarske funkcije dobiju i pripadnici njegove Partije regiona.
Galerija
Bonus video:
