Sporazum koji su lideri ukrajinske opozicije potpisali sa predsjednikom države Viktorom Janukovičem, a koji obuhvata prijevreme izbore, novi ustav i novu vladu nacionalnog jedinstva mogao bi značajno promijeniti političku sudbinu države.
Nije jasno, međutim, na kakav prijem će naići kod strana u oduženoj političkoj krizi u Ukrajini. Moskva nije eksplicitno prihvatila dogovor, a ukrajinski demonstranti ne pokazuju namjeru da napuste kamp u centru Kijeva.
Ako se održi, ambiciozni sporazum bi mogao biti veliki pomak u zastoju koji je ove nedjelje izazvao najgore nasilje od sticanja nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991, u kojem je poginulo 77 osoba.
Pod pritiskom masovnih protesta da podnese ostavku, Janukovič je napravio niz ustupaka proevropskim oponentima.
"Nema koraka koji ne bismo napravili da ponovo uspostavimo mir u Ukrajini", rekao je predsjednik uoči potpisivanja.
U roku od nekoliko sati, parlament je glasao za povratak na ustav iz 2004, odnosno smanjenje Janukovičevih ovlašćenja, smijenio njegovog ministra unutrašnjih poslova zbog prekomjerne upotrebe sile i izmijenio krivični zakon da bi utro put za oslobađanje iz zatvora njegove rivalke, opozicione liderke Julije Timošenko.
"Rukovali se sa ubicom"
Antivladini demonstranti su ostali na Majdanu, trgu u centru Kijeva, poprištu ovonedjeljnog krvoprolića.
Nedugo nakon ceremonije potpisivanja, otvoreni kovčeg sa tijelom jedne od žrtava nasilja, nošen je preko trga dok je narod uzvikivao "Heroji ne umiru! Banditi napolje!"
Čule su se sirene automobila a neki su bacali petarde da proslave sporazum, ali su mnogi aktivisti skeptični, ukazujući da je Janukovič i dalje postizao dogovore a i dalje je na funkciji.
Rukovanje Klička i Janukoviča
"Mora otići odmah. Ne prihvatamo izbore. Izdao ja naredbu za ubistvo, kako možemo živjeti sa njim do decembra?" rekao je Vasilij Zaharo (40) iz zapadnog grada Lavov.
"To je naše mišljenje i to je odluka Majdana".
Dok je drugi kovčeg pronošen kroz masu, jedan demonstrant u maskirnoj uniformi je zgrabio mikrofon i izavao povike odobravanja kada je za Janukoviča rekao: "Želimo da ode do sjutra".
Misleći na trojicu opozicionih lidera, koji su stajali iza njega, kazao je: "Moj drug je upucan a naši lideri se rukuju sa ubicom. To je sramno".
On je opozicionim političarima takođe poručio da nikako neće prihvatiti da Janukovič bude predsjednik čitave godine i da mora otići.
"Ako do sjutra u 10 sati ne bude objavljeno da je Janukovič otišao, napašćemo oružjem", zaprijetio je.
Kličko u razgovoru sa demonstrantima
Prethodno je Kličko izazvao burno negodovanje mase kada je ono što su postigli opisao kao "veoma važno". Kasnije se u obraćanju masi izvinio zbog rukovanja sa Janukovičem.
Potpisivanje sporazuma pobjeda Evrope nad Moskvom
Lideri Evropske unije i Bijela kuća su pohvalili ono što je predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompij nazvao "neophodnim kompromisom".
Ocjenjuje se da je za sada sporazum, u čijem postizanju su posredovali ministri spoljnih poslova Njemačke, Poljske i Francuske, pobjeda Evrope nad Moskvom u borbi za uticaj.
Evropski izaslanici su potpisali sporazum kao svjedoci, ali nije ruski izaslanik Vladimir Lukin. On je priznao da je Moskva imala sporednu ulogu u odnosu na EU u ovoj diplomatskoj inicijativi.
Poljski šef diplomatije Radoslav Šikorski je, pak, rekao da je Rusija igrala konstruktivnu ulogu i da su Lukinove intervencije tokom maratonskih pregovora olakšale put do sporazuma.
Šefica diplomatije EU Ketrin Ešton je priznala da će primjena sporazuma biti veliki izazov.
Ukrajina je pogođena dubokom podijeljenošću, endemskom korupcijom a njena ekonomija je na ivici bankrota.
Zapadne regije žele da budu bliže EU a sve više gradova ide ka autonomiji sa novim paralelnim vladama i snagama bezbjednosti koji su otvoreno priznale da su prešle na stranu demonstranata. Istočni dio se zalaže za tješnje veze sa Rusijom.
Reporter Rojtersa na potpisivanju u sjedištu predsjednika je rekao da se Janukovič (63), koji je 1980-ih bio direktor jedne prevozničke kompanije, te dva puta osuđivan za napad, nije smješkao tokom ceremonije koja je trajala nekoliko minuta.
Opozicioni lider Vitalij Kličko je premjestio pločicu sa imenom da ne bi sjedio pored predsjednika.
U postignutom dogovoru se takođe navodi da neće biti uvođeno vanredno stanje i da se obje strane uzdržavaju od nasilja. Takođe nalaže da opozicioni demonstranti predaju sve oružje i povuku se iz zgrada koje su okupirali i protestnih kampova širom zemlje
Aleksej Puškov, šef komisije za spoljne odnose ruske Dume i član vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, rekao je za Rojters da je sporazum pozitivan ako okonča nasilje.
"Međutim, ne mislim da će riješiti bilo koji od suštinskih problema sa kojima je Ukrajina suočena: ekonomija, etnički odnosi i upravljanje. Opozicija je prilično raznorodna i sada će početi međusobne čarke,“ ocijenio je.
Vašington nije direktno učestvovao u finalnoj fazi pregovora nakon što je zamjenica državnog sekretara SAD snimljena kako koristi psovku da potcijeni diplomatiju EU.
SAD su pozdravile sporazum i saopštile da je Rusija igrala „važnu ulogu“ ali i poručile da su spremne da uvedu nove sankcije u slučaju potrebe.
U četvrtak su ministri spoljnih poslova EU u Briselu načelno dogovorili uvođenje ciljanih sankcija ukrajinskim zvaničnicima odgovornim za nasilje i najavile nove nove kaznene mjere ako vlasti ne uspostave mir.
Budućnost ukrajinske ekonomije, opterećene dugovima i zavisne od ruske energije, ostaje nejasna. Predsjednik Vladimir Putin je obećao 15 milijardi dolara pomoći nakon što je Janukovič odbacio trgovinski sporazum sa EU u novembru, ali Rusija koči isplatu naredne tranše.
U postignutom dogovoru se takođe navodi da neće biti uvođeno vanredno stanje i da se obje strane uzdržavaju od nasilja. Takođe nalaže da opozicioni demonstranti predaju sve oružje i povuku se iz zgrada koje su okupirali i protestnih kampova širom zemlje. Nije postavljen rok za napuštanje kampa na Majdanu.
Lider radikalne grupe Desni sektor, koja je bila pokretač nasilnih sukoba sa policijom, poručio je da se „nacionalna revolucija nastavlja“, prenijela je agencija Interfaks.
Snajperisti sijali smrt
Nekoliko snajperista je pravilo haos u kijevskom sukobu, "skidajući" demonstrante hicima u vrat i glavu.
Demonstranti tvrde da su najmanje dvojica snajperista, možda čak četvorica ili petorica, sa visokih pozicija pretvorili u bojno polje malu oblast na ivici Trga nezavisnosti.
Njih smatraju odgovornim za smrt najmanje 15 osoba na vrhuncu nasilja u Kijevu - i da je posljednja moguća žrtva muškarac koji je pio kafu sa suprugom u sumrak kada je pogođen u vrat.
Demonstraniti kažu da su snajperisti, naoružani SVD ili SVS oružjem, dok su ih pokrivali naoružani policajci, koristili viši teren blizu Oktobarske palata da pucaju na demonstrante koji su ranije u četvrtak zauzimali izgubljene položaje.
Nakon dva sata nasilja, policija je u saopštenju optužila da su ga izazvali demonstranti koji koriste snajpere.
Dugo prije krvoprolića tog dana, međutim, uveliko se pričalo da policija koristi snajperiste.
Rojters navodi da jedino to može objasniti prve dvije žrtve sukoba krajem januara, kada su nađena dvojica mladih aktivista - jedan mrtav a drugi na samrti - sa prostrijelnim ranama nakon noći nasilja ispred stadiona FK Dinamo Kijev.
Galerija
Bonus video:
