Moldavija očekuje da sredinom ove godine potpiše sporazum o asocijaciji kojim se jačaju trgovinske veze sa EU.
Međutim, istovremeno sa nastojanjima zvaničnog Kišinjeva da ispuni ključne uslove za parafiranje tog dokumenta, Rusija pojačava pritisak na krhku prozapadnu moldavsku vladu.
Ova godina na prvi pogled izgleda obećavajuće po Moldaviju, poslije dužeg perioda u kojem je bila „najsiromašnija zemlja u Evropi“.
Međutim, nakon trogodišnjih mukotrpnih priprema, vlasti u Kišinjevu bi trebalo da ovog ljeta potpišu sa EU Sporazum o asocijaciji kao i ugovor o slobodnoj trgovini, a očekuje se i liberalizacija viznog režima.
Stanislav Sekrieru, ekspert u Centru za evropsku politiku, ističe da se „u 2014. se očekuje ‘žetva’, odnosno ubiranje plodova“ nakon pregovora i neophodnih reformi.
"Žetva" donosi pritiske
Međutim, sa približavanjem „žetve“, Kišinjev se suočava sa sve jačim pritiskom Rusije, koja se otvoreno protivi moldavskoj proevropskoj agendi i spremna je da iskoristi sva raspoloživa sredstva da je blokira.
Moldavci na proevropskom mitingu u Kišinjevu (foto: EPA)
Jedan od tih mehanizama je demonstriran prošle nedjelje kada je stanovništvo moldavske autonomne regije Gagauzije - koje govori ruski - ubjedljivom većinom na referendumu podržalo približavanje zemlje Carinskoj uniji (Rusija, Kazahstan i Bjelorusija), umjesto EU.
Vlasti su referendum osudile kao nelegalan.
Rusija huška opoziciju
Predsjednik Moldavije Nikolae Timofti je tokom susreta sa američkim državnim sekretarom Džonom Kerijem u decembru upozorio na rizik od „ruskih provokacija“:
"Svi ti potezi imaće za cilj da spriječe Moldaviju da potpiše Sporazum o asocijaciji sa EU i utiču na ishod parlamentarnih izbora na jesen.“
Vladajuća koalicija je veoma krhka, tako da opoziciona Komunistička partija - koja je sa 35 odsto podrške pojedinačno najjača stranka u zemlji neće čekati početak izborne kampanje u nastojanju da oslabi ili obori vladu.
Sekrieru smatra da će opozicija, u saradnji sa Rusijom, pokušati da izglasa nepovjerenje vladi prije potpisivanja sporazuma sa EU.
Kremlj podržava vlasti u separatističkoj regiji Pridnjestrovlje kao i Gagauziju.
Sekrieru ističe da će Komunistička partija koristiti rezultate nedjeljnog referenduma u ovoj oblasti kako bi oslabila vladu.
Rusija je glavni snabdjevač gasom i jedan od ključnih trgovinskih partnera Moldavije, što je takođe efikasna poluga pritiska.
Moskva je uvela embargo na uvoz vina iz Moldavije u septembru 2013, a razmatra i zabranu uvoza voća i povrća. No, takav potez bi svakako pojačao nezadovoljstvo stanovnika ruralnih područja gdje Komunistička partija uživa najveću podršku.
Put u EU iz ugla moldavskog karikaturiste Aleksandra Dimitova
Niku Popesku, analitičar Instituta za bezbjednosne studije sa sjedištem u Parizu, ističe da je vladajuća koalicija naučila lekciju da su je slabili međusobni sukobi iz prošlosti, pa je, stoga, malo vjerovatno da će ponoviti iste greške sada kada joj je nadohvat sporazum sa EU.
Vladajuća koalicija je veoma krhka, tako da opoziciona Komunistička partija - koja je sa 35 odsto podrške pojedinačno najjača stranka u zemlji neće čekati početak izborne kampanje u nastojanju da oslabi ili obori vladu.
Takođe naglašava da je Moldavija preorijentisala svoju ekonomiju ka EU, više nego ijedna članica Istočnog partnerstva (Jermenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija, Ukrajina i Bjelorusija).
EU je ključni trgovinski partner Moldavije, sa 54 odsto robne razmjene.
Moskvi je možda ostao kao najjači adut veliki broj radnika iz Moldavije u Rusiji.
U slučaju da ih Rusija protjera ili oteža ulazak sezonskih radnika, to bi imalo ozbiljne ekonomske posljedice po Moldaviju.
U tom slučaju bi Komunistička partija i ostali protivnici evropskih integracija potencirali da ulazak Moldavije u Carinsku uniju sa Rusijom rješava ovaj i druge probleme.
Sekrieru smatra da EU može igrati veoma značajnu ulogu u podršci vladajućoj koaliciji u Moldaviji, sa približavanjem ovih značajnih događaja.
Nužno je izbjeći bilo kakva nepotrebna odlaganja u pripremi i potpisivanju pomenutih dokumenata, tako da kada počne izborna kampanja vlast može da pokaže opipljive rezultate bolnih reformi, koje sada primjenjuje.
Neophodno je dodatno objašnjavati građanima pravo značenje sporazuma između EU i Moldavije.
Njihov nacrt je u januaru objavljen samo na ruskom i rumunskom, tako da obični građani Moldavije veoma malo znaju šta ih očekuje primjenom ovih akata.
Moskvi je možda ostao kao najjači adut veliki broj radnika iz Moldavije u Rusiji
Međutim, najvažniji, i vjerovatno nemoguć, gest bio bi konkretno pružanje perspektive članstva u Evropskoj uniji.
Na to je ukazao prošle sedmice predsjednik Rumunije Trajan Basesku tokom Minhenske konferencije o bezbjednosti:
"Ne možete da pozovete ove zemlje da se približe i povezuju sa Evropskom unijom, a da im, istovremeno, stavite do znanja da to ne podrazumijeva da će ikada biti prihvaćene kao punopravne članice. Smatram da EU mora da mnogo jasnije predoči perspektivu članstva ovih zemlja kada ispune uslove“, rekao je Basesku.
Harmonizacija evropskih integracija sa Ukrajinom
Situacija u susjednoj Ukrajini takođe predstavlja problem za Moldaviju, za koju se tvrdi da oponaša, pa i zavisi od puta Kijeva ka EU.
Naime, Ukrajina je obezbjeđivala Moldaviji gas u prošlosti, kada je Rusija prekinula snabdijevanje. Ima i značajnu ulogu u nastojanju da se pronađe rješenje za višedecenijski spor oko separatističke regije Pridnjestrovlje.
Vlad Filat, bivši moldavski premijer i lider Liberalno-demokratske partije, članice aktuelne vladajuće koalicije, rekao je nedavno za RSE da je zabrinut zbog zbivanja u Ukrajini:
"Ona nije samo naš susjed i strateški partner, već prijateljska zemlja i uvijek ćemo težiti da harmonizujemo naše evropske integracije sa njom.“
Galerija
Bonus video:
