Ruski predsjednik Vladimir Putin pojačao je pritisak na Ukrajinu, saopštivši da će Rusija sačekati dok se ne formira nova vlada prije nego što u potpunosti implementira dogovor o 15 milijardi dolara kredita koji je Kijevu prijeko potreban.
Putin je ponovio obećanje da će u potpunosti poštovati dogovor sa Ukrajinom, ali je sami tajming slanja sljedeće tranše pomoći ostavio kao otvoreno pitanje dok Kijev pokušava da smiri dvomjesečne proteste protiv odluke predsjednika Viktora Janukoviča da ne potpiše sporazum o pridruživanju sa EU.
Dan nakon što je premijer Nikolaj Azarov podnio ostavku u nadi da će smiriti opoziciju i demonstrante na ulicama, Rusija je pooštrila graničnu kontrolu za uvoz iz Ukrajine, što izgleda kao svojevrsno upozorenje Janukoviču da ne postavlja vladu koja bi se vratila politici naklonjenosti Zapadu, prenio je Rojters.
Privremeni ukrajinski premijer Sergej Arbuzov je obećao da će pokušati da ograniči ekonomsku štetu koju su nanijeli dvomjesečni nemiri i istakao da očekuje da Rusija „vrlo skoro“ odobri drugu tranšu pomoći od 2 milijarde dolara.
U Kijevu su počele da se formiraju paramilitarne formacije (foto: Reuters)
Međutim, čini se da Putin nema taj osjećaj hitnosti. „Tražiću od vlade da u potpunosti ispuni naše finansijske obaveze“, kazao je ruski predsjednik.
Međutim, nagovijestio je da je posljednja tranša zadržana tokom sastanka sa visokim vladinim zavaničnicima čije je djelove kasnije emitovala ruska televizija.
„Sačekajmo da se formira ukrajinska vlada“, kazao je i dodao: „Međutim, tražim od vas da, čak ni u trenutnoj situaciji ne gubite kontakt sa našim (ukrajinskim) kolegama“.
Putin je u decembru sa Janukovičem postigao dogovor o kreditu, bacivši Ukrajini slamku spasa koju su Zapad i opozicija protumačili kao nagradu što je Kijev odustao od potpisivanja sporazuma pridruživanju sa EU.
Kravčuk: Blizu smo građanskog rata
Ukrajina se nalazi na ivici građanskog rata, a danas su pale nove žrtve oružanih sukoba, dok je opozicija istovremeno najavila osnivanje "Nacionalne garde".
Situacija je pod budnim okom međunarodne zajednice koja najavljuje pomoć u pronalaženju mirnog rješenja, ali i sankcije protiv vlasti u Kijevu, prenijele su agencije.
Jedan policajac je poginuo, a najmanje šest osoba je ranjeno u glavnom gradu Ukrajine prilikom oružanog sukoba oko prevlasti nad zgradom Ministarstva poljoprivrede.
Kako prenose ruski mediji, policajac je podlegao povredama pošto je ranjen vatrenim oružjem.
Prvi izabrani predsjednik nezavisne Ukrajine Leonid Kravčuk upozorio je poslanike Vrhovne Rade da se zemlja nalazi na ivici građanskog rata i pozvao poslanike da se uključe u traženje rešenja za izlaz iz krize.
"Ovo je revolucija i dramatična situacija u kojoj moramo postupiti s najvećom odgovornošću", rekao je Kravčuk, čiji govor je pozdravljen ovacijama u parlamentu.
Ukrajinski parlament usvojio je danas mjeru kojom se nudi amnestija uhapšenim demonstrantima ukoliko učesnici protesta napuste veći dio zgrada koje su zauzeli.
Kako javlja AP, ova mjera je usvojena nakon gotovo 12 sati pregovora i debate, a nisu je podržale opozicione partije koje organizuju proteste.
Vlast je zatražila od opozicije da kao uslov za usvajanje zakona prekine demonstracije i raziđe se sa ulica i trgova, što je lider "Slobode" Oleg Tjagnibok odbio istakavši da je to “neprihvatljio”.
Parlament je usvojio predlog kojim je predviđeno privremeno puštanje na slobodu lica čije je zdravstveno stanje ugroženo, što bi moglo da se odnosi i na bivšu premijerku Juliju Timošenko koja izdržava višegodišnju zatvorsku kaznu.
Kanada je zabranila pripadnicima ukrajinske vlasti ulazak na njenu teritoriju, a u Otavi je izražena podrška ukrajinskim demonstrantima (foto:Reuters)
Pred današnju vanrednu sjednicu parlamenta lider opozicione partije UDAR Vitalij Kličko izjavio je da će predstavnici opozicije na zasijedanju Vrhovne Rade tražiti potpunu promjenu vlasti i vanredne predsjedničke izbore.
Proglas o formiranju „Nacionalne garde“ u koju su dobrodošli svi koji polože zakletvu da će služiti ukrajinskoj naciji dodatno je podigla tenzije i nagovestila u kom smjeru bi mogao da se razvija konflikt.
Još nije poznato ko rukovodi ovom gardom niti kakvi su joj zadaci, ali u njen sastav su već stupili mnogi demonstranti sa Trga nezavisnosti u Kijevu, kozaci i članovi ekstremističkog pokreta „Desni sektor“.
U međuvremenu Kanada je zabranila ulazak u zemlju licima koja predstavljaju vladajući režim u Ukrajini.
Američki predsjednik Barak Obama podržao je „razvijanje demokratskih sloboda“ u Ukrajini, a predsjednik OEBS-a Didije Burkhalter pozvao je vlast i opoziciju da „nastave politički dijalog“.
Ešton: Okončati "nasilje i zastrašivanje"
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton je danas u Kijevu pozvala na okončanje "nasilja i zastrašivanja" u Ukrajini i istakla da je potrebno da se između vlasti i opozicije uspostavi pravi dijalog.
Janukovič i Ešton danas u Kijevu (foto: Reuters)
"Nasilje i zastrašivanje, sa koje god strane da dolazi, mora da bude zaustavljeno", rekla je Eštonova u izjavi za novinare nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Viktorom Janukovičem, prenijela je agencija AFP.
"Dijalog (između vlasti i opozicije) do koga je dolazilo sa vremena na vrijeme mora da postane pravi dijalog", istakla je šefica diplomatije EU.
Eštonova je dodala da je šokirana posljedicama nasilnih protesta u Kijevu, kao i da "nema sumnje da svi shvataju važnost iznalaženja brzog i mirnog načina za rješenje problema".
"Mora da bude pronađeno rješenje koje će pomoći da zemlja krene naprijed, a to mora da bude politički proces u koji će se brzo i u potpunosti uključiti svi", navela je Ešton i dodala da je odgovornost na vladi da to uradi u što skorijem periodu.
Galerija
Bonus video:
