Troškovi goriva u Evropi biće u porastu do kraja ove decenije, a zatim će početi da padaju, nakon što obnovljivi izvori energije istisnu ugalj, naftu i plin, pokazuje nacrt dokumenta Evropske komisije (EK).
Domaćinstva i mali potrošači podnijeli su do sada najveći teret rasta cijena energije, što je izazvalo žestoku političku debatu. Širom EU političari su kao glavnog krivca poskupljenja izdvajali subvencije za "zelenu" energiju.
U dokumentu EK, koji će naredne sedmice biti objavljen u sklopu paketa mjera ekološke i energetske politike do 2030. godine, navodi se da priča time nije završena, prenosi hrvatski Business.
Nakon 2020. godine troškovi goriva će se stabilizovati, a zatim početi da padaju, nakon što jeftinija solarna energija i energija vjetra zamijene fosilna goriva.
Komisija je analizirala podatke od 2008. do 2012. godine i utvrdila da su veleprodajne cijene električne energije na tržištima EU-a pale u tom periodu između 35 odsto i 45 odsto, dok su cijene plina oscilirale ali su u cjelini gledano ostale stabilne.
U istom periodu prosječne cijene električne energije za domaćinstva rasle su četiri odsto godišnje, a cijene prirodnog plina tri odsto godišnje. Subvencionirane cijene za industriju rasle su oko 3,5 odsto a cijene plina manje od jedan odsto godišnje.
Komisija zahtijeva smanjenje subvencija za obnovljive izvore energije na minimum s obzirom na pojeftinjenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora zahvaljujući razvoju tehnologije.
Prelaz na obnovljive izvore energije naišao je na žestoki otpor komunalnih poduzeća koja tvrde da se distribuciona mreža ne može nositi s pretjeranim oscilacijama u proizvodnji električne energije iz energije sunca i vjetra. Otpor stiže i iz industrijskih lobija koji se žale na visoke troškove.
Bonus video:
