U Atini će večeras biti upriličena ceremonija povodom zvaničnog početka šestomjesečnog predsjedavanja Grčke Evropskoj uniji, a u grčkoj prijestonici su na snazi pojačane mjere bezbjednosti i zabrana protestnih skupova.
Vlasti su uvele 18-časovnu zabranu od jutros u šest časova, svega nekoliko sati prije nego što zvaničnici EU, predvođeni predsjednicima Evropske komisije i Evropskog savjeta, Žozeom Manuelom Barozom i Hermanom van Rompejom, stignu u Atinu.
Od jutros su vidljive pojačane mjere bezbjednosti ispred i u blizini Atinske koncertne dvorane "Zapio", gdje će večeras biti organizovana ceremonija, a prethodno i sastanci zvaničnika EK i grčke vlade.
Saobraćaj je zabranjen ispred te zgrade, a pojačano je i prisusutvo policajskih snaga za razbijanje demonstracija u centru grada.
Cijelu oblast nagledaju policijski helikopteri, prenosi gračka agencija ANA.
Za saobraćaj će na nekoliko sati večeras biti zatvorena i stanica podzemne željeznice u blizini koncertne dvorane.
Uprkos zabrani protestnih skupova, jedna ljevičarska grupa je najavila da će održati protest u centru Atine prije nego što zvanična ceremonija počne, prenosi Asošijejted pres.
Grčki premijer imaće odvojene sastanke sa Barozom i Romejom, a sa Barozom će održati i zjaedničku konferecniju za novinare. Planirano je da uveče na svečanosti govore Barozo i Rompej.
Žena čeka na besplatan obrok u jednom prihvatilištu za beskućnike u Atini (foto: Reuters)
U petom po redu predsjedavanju EU, od prijema 1981, Grčka namjerava da organizuje 14 ministarskih sastanaka i još 120 različitih skupova do 1. jula, kada će predsjedavanje preuzeti Italija.
Najzaduženija članica EU se nada da će tokom predsjedavanja izaći iz šestogodišnje recesije i postići ključni dogovor sa kreditorima, prenose agencije.
Predsjednik grčke vlade Antonis Samaras poručio je da njegova zemlja ima ambiciju da do kraja 2014. okonča program za spas i da u narednu godinu uđe bez novih paketa pomoći.
Predsjedavanje EU će biti svojevrsni test za grčku državu da li može da stane na svoje noge.
Tokom godina recesije, Grci su bili suočeni sa nepopularnim mjerama štednje i upravo će skroman budžet obiljležiti njen boravak na tronu EU.
Za "spartansko" predsjedavanje Uniji, kako je grčki vrh najavio, biće izdvojeno 50 miliona eura, a grčko ministarstvo spoljnih poslova se nada da će čak nešto novca uspjeti da "vrati kući".
Druge članice EU su prosječno tokom predsjedavanje EU trošile oko 80 miliona eura.
Štedljiv pristup se vidi i na izradi logotipa grčkog predsjedavanja za koji je vlada izdvojila 12.000 eura, što je mnogo manje od njemačkog koji je koštao 100.000 eura.
Da se niko u Atini ne šali kad je štednja u pitanju odmah je pokazao premijer Samaras koji je nedavno otpustio šefa protokola predsjedavanja kad se otkrilo da je ovaj namjerio da potroši čak 125.000 eura na svilene kravate i ešarpe koje je u vidu poklona htio da podijeli evropskim funkcionerima i diplomatama tokom današnje svečanosti.
Drastično je smanjen i broj službenika u grčkoj misiji pri EU, uz uvođenje zabrane zapošljavanja novih, pa čak i angažovanja radnika po ugovoru.
Logo grčkog predsjedavanja EU koštao je "skromnih" 12 hiljada eura (Foto: mfa.gr)
Skromnost u trošenju novca prati i skromnost u ambicijama: tokom grčkog predsjedavanja ne očekuju se bitni zaokreti u unutrašnjoj i spoljnoj politici EU, a veći dio mandata proteći će u znaku izbora za Evropski parlament, koji će se održati u aprilu naredne godine.
Grčka će, doduše, biti u prvom planu na ceremonijalnoj međuvladinoj konferenciji 21. januara, kojom će Srbija zvanično otvoriti pregovore o pridruživanju sa EU, ali ni to nije prošlo bez kontroverzi.
Za razliku od svih ostalih predsjedavajućih u zadnjih nekoliko godina, Grci nijesu unijeli proširenje među prioritete prilikom predstavljanja svog programa predsjedavanja, što je zbunilo mnoge zemlje kandidate.
Ova "omaška" je ispravljena nedavnom izjavom zamjenika šefa diplomatije Dimitrisa Kurkulasa da će Grčka aktivno podržavati zemlje Zapadnog Balkana, kao i čestitkama Samarasa Srbiji na otpočinjanju pregovora nakon samita prošlog petka.
Nezvanično, grčki diplomati izostavljanje proširenja iz prioriteta objašnjavaju dugogodišnjim sporovima koja ta zemlja ima sa Makedonijom (oko imena) i Turskom (zbog Kipra).
"Stavljanje proširenja na listu prioriteta bi nas implicitno obavezalo da obustavimo blokadu pregovora o pridruživanju sa Makedonijom i Turskom, a mi za sada nijesmo spremni za to", rekao je nedavno za Tanjug grčki funkcioner koji je želio da ostane anoniman.
Galerija
Bonus video:
