Slovenija je zauzela 43. mjesto na svjetskoj ljestvici korupcije, objavila je međunarodna organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International (TI), koja mjeri nivo korupcije u javnom sektoru.
Slovenija se prema TI uvrstila između Litvanije i Malte.
Rukovodstvo državne Komisije za borbu protiv korupcije je u prošli petak dalo kolektivnu ostavku izražavajući na taj način nemoć u borbi protiv ove društvene deformacije, pri čemu nema podršku političkih partija
U prethodnom periodu je ta država bila mnogo bolje kotirana kada se ima u vidu da je 1999. godine bila na 25. mjestu.
Tada je počeo njen postepeni pad i u posljednjoj deceniji zauzimala je od 26. do 37. mjesta nakon čega je pala do 40. mjesta.
Međunarodno istraživanje je pokazalo da postoji visoka korelacija između korupcije i privrednog rasta.
"Komisija (za borbu protiv korupcije) ne može da progoni korupciju ukoliko nema oruđe", rekao je na sastanku sa predsjednicima parlamentarnih stranaka predsjednik Slovenije Borut Pahor, koji je dodao da ona "ne može čačkati po podzemlju sa kašičicom za kafu nego joj moramo dati bušilicu".
Rukovodstvo slovenačke državne Komisije za borbu protiv korupcije (KPK) je u prošli petak dalo kolektivnu ostavku izražavajući na taj način svoju nemoć u borbi protiv ove društvene deformacije, pri čemu nema podršku političkih partija.
Slovenačka demokratska stranka Janeza Janše se čak protivi postojanju ove institucije i nije prihvatila prijedlog premijerke Alenke Bartušek sa kojim se slaže i predsjednik da se politika uzdrži od svakog javnog i političkog obračunavanja sa nosiocima institucija pravne države koji se bave otkrivanjem i progonom krivičnih djela.
Ostavka rukovodstva KPK je izazvala veliko uznemirenje slovenačke javnosti.
Sa najmanje zabilježenim nivoom korupcije u analizi TI, koja je Sloveniju uvrstila na 43. mjesto, vode skandinavske države i Novi Zeland.
Bonus video:
