Kriza u Evropskoj uniji povećava jaz između najbogatijijh i najsiromašnijih slojeva društva, pokazalo je novo ispitivanje Eurofounda o uticaju krize na evropske građane.
Evropska kriza prijeti da se pretvori u humanitarnu tragediju zbog velike nezaposlenosti. Najteže pogođene zemlje poput Španije i Grčke zabilježile su povećanu stopu samoubistava zbog nemaštine.
Mnogi evropski građani izgubili su pristup osnovnim javnim uslugama kao što su zdravstvena zaštita i ljekovi, a mnogi protesti završili su nasiljem.
Kriza je sa druge strane osnažila osjećaj zajedništva i solidarnosti sa najsiromašnijima.
Ispitivanje Evropskog fonda za poboljšanje uslova života i rada (Eurofound) o uticaju krize na blagostanje i osjećaj zadovoljstva životom u Evropi, sprovedeno 2011. u 27 država članica EU-a, pokazalo je da je blagostanje po većini pokazatelja najveće u Danskoj, a slijede Finska, Švedska i Holandija.
Ali, Finska, Švedska i Holandija zabilježile su ipak manje zadovoljstvo životom 2011. nego 2007. uprkos umjerenom uticaju ekonomske krize u tim zemljama.
Povećanje blagostanja najveće je među najbogatijim slojevima društva, a najveći pad osjećaju oni sa najnižim primanjima, što ukazuje na širenje jaza između najbogatijih i najsiromašnijih slojeva društva.
Velika nejednakost u blagostanju zabilježena je u Austriji, Bugarskoj, na Kipru, u Mađarskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Velikoj Britaniji.
Najveći pad blagostanja od 2007. zabilježen je u Grčkoj i Estoniji, ali u nekim siromašnim zemljama poput Bugarske i Rumunije došlo je do poboljšanja.
"Dok bi političari koji žele povećati BDP mogli tražiti primjere u Njemačkoj, oni koji žele poboljšati blagostanje trebali bi da se ugledaju na Dansku, Poljsku ili čak Španiju, koja se barem 2011. uprkos krizi, uspijevala držati, u smislu prosječnog blagostanja i niske neravnopravnosti", rekao je vođa istraživanja Rob Andreson.
Kada je riječ o pojedinim aspektima blagostanja, u Francuskoj je zabilježen visok stepen stresa, u Italiji osamljenosti, a u Velikoj Britaniji slaba volja za životom, dok su Rumuni i Holanđani sa druge strane u velikom postotku zadovoljni obrazovanjem.
Bonus video:
