Od svih američkih vojnih saveznika francuski predsjednik Fransoa Oland istakao se "najlojalnijim" izjavama da će se Francuska pridružiti napadu na Siriju i nakon što je postalo izvjesno da Britanija to neće učiniti. Britanski premijer Dejvid Kameron takođe je bio u potpunosti spreman da uđe u rat sa Sirijom prije nego što je ove sedmice zaustavljen od strane britanskog parlamenta koji je - na iznenađenje mnogih - glasao protiv napada na Siriju.
Tokom parlamentarne debate koja je okončana u četvrtak zvižducima šefu britanske vlade (285 glasova protiv britanskog sučešća u napadu, 272 glasova za), Kameron nije uspio da poslanike uvjeri u svrsishodnost udara s obzirom da "ne postoji 100 postotna sigurnost" da je režim Bašara al-Asada pribjegao hemijskom oružju 21. avgusta.
Za Kamerona je ovo bio žestok udarac, ali još i veći za američki predviđeni plan agresije na Siriju.
Ono što se desilo u britanskom parlamentu možda je i ključna prekretnica koja bi mogla da zaustavi ratnu histeriju koja je do prije svega nekoliko dana djelovala apsolutno nezaustavljivo.
Nakon poraza njegove militarističke politike u parlamentu, Kameron je izjavio: "Vjerujem da će američka javnost, američki narod i predsjednik Obama razumjeti. Nisam se još čuo s njime, ali vjerujem da hoću ovih dana. Mislim da nema potrebe da mu se izvinjavam". Kameron ističe da se nada da će "američka javnost razumjeti".
Međutim, i američka javnost se žestoko protivi svakoj vrsti vojne intervencije u Siriji. Većina britanskih parlamentaraca zaključila je da Britanci nemaju koristi od napada na Siriju. Drugim riječima, SAD ih više ne mogu motivisati u onoj mjeri kao u slučaju napada na Libiju, Irak i Avganistan.
Britansko "ne" u parlamentu je od istorijskog značaja jer je pokrenulo jedan proces koji više ne može da ignoriše ni Obama, a ni Oland.
Američki predsjednik Barak Obama juče je prvi pokleknuo i potvrdio da - uprkos želji da se Sirija odmah napadne - neće krenuti u rat prije nego što zatraži dozvolu od američkog Kongresa. Drugim riječima, jedini "slobodni agresor" u ovom trenutku je francuski predsjednik Fransoa Oland, ali i oko njega se počinje - naročito nakon jučerašnje Obamine odluke - povećavati pritisak za traženjem eksplicitnog odobrenja od strane francuskog parlamenta.
Dalje, poznato je da su Obama i Oland razgovarali telefonom neposredno pred Obamin jučerašnji govor.
Debata o Siriji već je najavljena u francuskom parlamentu za 4. septembar, ali na njoj nije predviđeno glasanje, što znači da će se ta debata preformulisati ili u glasanje o napadu ili bi glasanje moglo uslijediti nakon. Kako god da protekne ova debata, gotovo je sigurno da će i u Francuskoj morati da dođe do glasanja, Oland neće moći da postupa slobodnije od Obame i Kamerona, opozicija mu to sigurno neće dopustiti.
"Kao i američki predsjednik, koji je odlučio da se konsultuje s američkim Kongresom u ime demokratskih principa, francuski predsjednik će morati da organizuje, nakon debate, formalno glasanje u parlamentu", istakao je vođa francuske opozicione stranke UDI, Žan-Lui Borlo.
U isto vrijeme ankete sprovedene u Francuskoj pokazuju da je većina Francuza protiv vojnog napada na Siriju- čak 64% ispitanika u anketi BVA ističe da se protivi vojnom napadu na Siriju.
Bonus video:
