Stanovnik Njemačke godišnje u prosjeku pojede oko 90 kg mesa, više nego većina Evropljana i deset puta više od prosječnog Indijca. Previše, smatra stranka Zelenih koja se zalaže za uvođenje bezmesnog dana u sedmici.
Ko ovih dana prati njemačke medije, prije ili kasnije će naići na pojam za kojeg su donedavno znali tek neki. "Veggie Day" (vegetarijanski dan) nova je ideja njemačke stranke Zelenih.
Predsjednica zastupničkog kluba ove stranke Renate Kunast objavila je usred predizborne kampanje za parlamentarne izbore koji se održavaju krajem septembra, kako bi neodgovornu njemačku konzumaciju mesa trebalo ublažiti uvođenjem obavezujućeg bezmesnog dana u njemačke kantine, kako školske i studentske, tako i one u njemačkim preduzećima. Na reakcije nije trebalo čekati dugo.
Radi se o kobasici
Politički protivnici Zelenih, u koje u Njemačkoj prije svega spadaju liberali i demokršćani, odmah su osuli drvlje i kamenje na ekološku stranku, optužujući je da se svojim najnovijim zahtjevima opet zaštitnički odnosi prema građanima. Ali čak su i politički prijateljske snage, poput kancelarskog kandidata Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Pira Stajbruka, uputile nekoliko otrovnih komentara u smjeru potencijalnog koalicionog partnera nakon izbora.
"Zeleni očigledno nisu shvatili da se sada radi o kobasici", rekao je Stajnbruk upotrebljavajući njemačku izreku koja zapravo znači da su stvari postale ozbiljne.
Možda i sama ova izreka pokazuje koliko ozbiljno Njemci shvataju meso i kobasice ali i činjenicu da potencijalni veći koalicioni partner nije baš srećan time što se Zeleni pletu u strastvenu vezu između Njemaca i konzumacije bečkih šnicli i koljenica. Liberali, koji sa Zelenima gaje jedan izuzetno netrpeljiv odnos, su ironično predložili svojim političkim protivnicima da uvedu "Dan bicikla", "Dan nošenja zelenih majica" ili "Dan platnenih (ekoloških) vrećica".
Jedan dan bez mesa
Šefica Zelenih burne reakcije na svoj vegetarijanski predlog povezuje sa predizbornom kampanjom. U razgovoru za Dojče Vele Renate Kunast objašnjava da njena stranka u stvari uopšte ne želi uvođenje nekakvog zakona koji bi nekom nešto nametao nego samo želi da podstakne širu društvenu raspravu o štetnosti prekomjerne konzumacije mesa i to ne samo zbog zdravstvenih razloga nego i zbog očuvanja okoline.
"Mi samo želimo da javnost suočimo sa činjenicom da jedemo previše mesa što ne samo da je nezdravo nego se radi i o iskorišćavanju prirodnih resursa kakvu sebi u budućnosti više ne možemo priuštiti", kaže Kunast za DW. Ali ono što Zeleni traže uz političku pompu, je u mnogim kantinama već odavno stvarnost. U kantini centrale Dojče Posta u Bonu je četvrtak od početka godine dan rezervisan za vegetarijanska jela. Na izbor stoji pet različitih bezmesnih jela i niko se od prisutnih ne buni. Mnogi sa znatiželjom otkrivaju tajni svijet bezmesne kuhinje. Ali rijetko ko od gostiju se i izvan kantine hrani vegetarijanski.
"Pogotovo sad ljeti u sezoni roštiljanja se ne odričem mesa ali ideja jednog bezmesnog dana u sedmici nije loša", kaže jedna gošća.
Vegatarijanstvo kao društveni mainstream
I upravnik kantine Andreas Bilger ne vjeruje da će vegetarijanski dan prevaspitati njegove goste. Ali, kako kaže, konzumacija vegetarijanskih jela jednom sedmično bi možda ovog ili onog gosta natjerala da malo razmisli o tome da zaista jedemo previše mesa. Naravno da šef kantine neće nikoga prisiljavati da se odrekne mesa. I na vegetarijanski dan se nudi jedno mesno jelo: kobasice sa pomfritom. Ali ponuda vegetarijanskih jela je daleko privlačnija: domaći njoki u umaku od povrća, azijski omlet s ljutkastom salatom od manga i krastavaca ili pečena koraba sa štrudlom od krompira.
Stoga ni ne čudi da je dio bifea sa kobasicama i pomfritom ovog četvrtka slabo posjećen. Dojče Post nije jedina velika kompanija koja u svojoj ponudi svakodnevno nudi i mnoga vegetarijanska jela. I njemački univerziteti su već odavno spoznala da vegetarijanstvo više nije samo prolazni modni hir nego je već odavno postalo sastavni dio društvenog mainstreama.
"Giht, bolesti metabolizma, krvotoka, srčana oboljenja", sve su to bolesti koje nabraja Mihael Ili iz Zdravstvenog osiguranja za tehničare (TK) i koja se povezuju sa prekomjernom konzumacijom mesa
"Giht, bolesti metabolizma, krvotoka, srčana oboljenja", sve su to bolesti koje nabraja Mihael Ili iz Zdravstvenog osiguranja za tehničare (TK) i koja se povezuju sa prekomjernom konzumacijom mesa.
Stiže hamburger iz epruvete, da li biste ga probali? >>>
I kao krajnji argument ostaje i pitanje okoline: poljoprivreda proizvodi jednu trećinu onoga što se naziva efekat staklene bašte, najveći dio od toga otpada na proizvodnju mesa. Rješenje mnogi, pa i njemački stočari, vide u formuli: "manje ali bolje". Ali rasprava o tome da li je svinjetina iz supermarketa za nekoliko eura po kilogramu ili jedan jedini odrezak za istu svotu u mesari koja drži samo biološki uzgojeno meso, je stara već nekoliko godina i dosad se nije previše pomjerila sa mrtve tačke. Zato i ovonedjeljno predstavljanje pljeskavice iz epruvete nije naišlo na preveliko oduševljenje javnosti. Rasprava o konzumaciji mesa ionako nije kratkoročne prirode i ne pogoduje dvomjesečnom predizbornom periodu.
Bonus video:
