Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je danas da je Grčka napravila "izuzetan" napredak u stabilizaciji svoje ekonomije i ostala na kursu za izlazak iz recesije sljedeće godine, uprkos tome što nije ispunila rokove za privatizaciju i smanjenje broja državnih službenika.
U izvještaju objavljenom danas, MMF je takođe upozorio da je neophodno da Grčka sprovede velike strukturalne reforme, kako bi njena ekonomija mogla da doživi dugoročni rast.
Grčka koaliciona vlada bori se da u propisanom roku otpusti veliki broj javnih službenika, a trebalo bi da kasnije objavi detalje o planu da do kraja godine pošalje na prinudni odmor 25.000 zaposlenih, sa smanjenom platom.
Predviđeno je da oni kasnije budu ili premješteni na drugo radno mjesto ili otpušteni.
Grčka od 2010. preživljava od pomoći MMF i partnerskih zemalja iz euro zone, i već se šestu godinu nalazi u recesiji. Da bi nastavila da dobija međunarodnu pomoć, od Atine se očekuje da sprovede nepopularne reforme, koje podrazumijevaju povećanje poreza i smanjenje broja javnih službenika.
Brazil odbio da podrži nastavak MMF-ove pomoći Grčkoj
Jedanaest latinoameričkih država nije danas podržalo odluku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o nastavku kreditiranja Grčke, obrazlažući to prevelikim rizikom jer smatraju da ta zadužena država neće moći da vraća kredite, a iz MMF-a su istakli da će Evropa možda morati ranije da pruži pomoć Grčkoj nego što je to predviđeno postojećim paketom pomoći.
Odluku latinoameričkih država o izuzeću iz odluke MMF-a objavio je brazilski predstavnik u neuobičajeno otvorenom saopštenju koje je dodatno naglasilo sve veću frustraciju brzorastućih ekonomija politikom MMF-a za spašavanje dugovima opterećenih evropskih zemalja.
"Nedavni razvoj događaja u Grčkoj potvrđuje neke od naših najvećih strahova", rekao je Paulo Nogueira Batista, brazilski izvršni direktor u MMF-u koji zastupa i deset manjih država u centralnoj i Južnoj Americi i na Karibima.
"Primjena programa reformi u Grčkoj nije zadovoljila na skoro svim poljima, a pretpostavke o privrednom rastu i stabilizaciji duga su preoptimistične", rekao je Batista kritikujući odluku izvrnog odbora MMF-a od ponedjeljka da pozajmi Grčkoj još 1,7 milijardi eura.
Time je pomoć MMF-a Grčkoj porasla na ukupnih 28,4 milijarde dolara, iznos koji Grčka neće moći da plati ako je iz nekog razloga napuste partneri iz eurozone, upozorio je Batista.
EU i SAD, koje imaju većinu glasova u izvršnom odboru MMF-a, do sada su čvrsto podržavale Grčku. Američki ministar finansija Džek Lou na početku ovog mjeseca je odletio u Atinu kako bi potvrdio podršku Vašingtona.
Uprkos tome što je od sredine 2010. iskoristila gotovo 90 posto od 240 milijardi dolara pomoći, Atina je i dalje isključena s tržišta obveznica i zavisi od pomoći kreditora.
Stabilizacija državnog duga zavisi od obećanja partnera iz eurozone da će joj iduće godine pružiti dodatnu pomoć, kao što je produžetak roka otplate kredita, pod uslovom da Grčka sprovede bolne budžetske rezove i sprovede reforme koje su nametnuli kreditori.
Međutim, u Grčkoj će možda biti potrebno sprovesti brže i veće smanjivanje potrošnje kako bi ponovno stekla povjerenje investitora i postigla godišnje stope rasta od oko tri posto koje bi poduprle plan pomoći, upozorio je MMF.
Uprkos tome što je od 2010. značajno smanjila budžetskii deficit, Atina mora da poboljša sistem naplate poreza i da smanji državnu potrošnju kako bi ostvarila fiskalne ciljeve, ističu u MMF-u.
Bonus video:
