Škotska planira da 2014. organizuje referendum o nezavisnosti. Nezavisnost ne bi samo značila kraj unije, nego bi omogućila i niže poreze i veća ulaganja fokusirana na jačanje izvoza kako bi se podstaknuo privredni rast.
Britanska vlada smatra da bi nezavisna Škotska teško mogla da zadrži funtu, da bi joj ekonomija bila opasno izložena previranjima na tržištu nafte, dok bi bankarski sektor mogao da bude sklon "kiparskom sindromu".
"Nezavisna Škotska imala bi izuzetno velik bankarski sektor u odnosu na veličinu privrede - sa bankarskom aktivom većom od 1250 posto škotskog BDP-a - što bi privredu učinilo ranjivom", upozorilo je u nedjelju britansko ministarstvo finansija.
Škotska vlada odgovorila je u utorak na te mračne prognoze vlastitim izvještajem u kojem ističe da je loša politika Londona koštala Škotsku 19.000 novih radnih mjesta i decenijama kočila rast.
"Ekonomska politika britanskih vlada koče Škotsku generacijama", rekla je potpredsjednica škotske vlade Nikol Sturgeon iz Škotske nacionalne stranke. "Škotska može da ostvari svoj puni potencijal samo ako bude nezavisna".
Škotska privreda je vrijedna 190 milijardi američkih dolara, otprilike kao i privreda Novog Zelanda, što trenutno čini osam posto britanske privrede vrijedne 2,4 biliona američkih dolara, govori većina međunarodnih procjena i podaci same škotske vlade.
Ankete pokazuju da oko trećine Škota želi nezavisnost, dok njih gotovo 60 posto želi da ostane u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.
Škotska, u slučaju da proglasi nezavisnost, želi da zadrži funtu u sklopu valutne unije i ojača veze s Evropskom unijom, što bi joj omogućilo povećanje izvoza za 50 posto kroz četiri godine. Koristi od nezavisnosti imali bi, među ostalima, turizam, prehrambena industrija i proizvodnja.
Protivnici nezavisnosti u Londonu upozoravaju Škotsku da će morati da ponovo pregovaraju o članstvu u Evropskoj uniji kao samostalna suverena država i da bi njen udio u prihodima od nafte iz Sjevernog mora takođe bio predmet rasprave.
Alister Darling, škotski političar koji je bio ministar finansija u laburističkoj vladi između 2007. i 2010., rekao je da su ekonomski razlozi za nezavisnost "potpuno neuvjerljivi."
Istakao je da naftni i plinski sektor kao i obnovljivi izvori energije zavise od velikim britanskih subvencija, a škotski finansijski sektor jako zavisi od učešća i pristupa ostatku britanskog tržišta.
Rezerve nafte i gasa u Sjevernom moru mogle bi da vrijede do 2,28 biliona američkih dolara, prema analizi škotske vlade, koja predlaže uspostavu naftnog fonda po uzoru na Norvešku kako bi se ublažile posljedice budućih kriza.
Nezavisna Škotska mogla bi takođe da privuče ulaganja nižim korporativnim porezom, jednostavnijim propisima i drugim podsticajima, kaže se u izvještaju.
Bonus video:
