Kandidat za kancelara Njemačke iz opozicione Socijaldemokratske partije (SPD) Per Štajnbrik odbacio je princip automatizma u procesu proširenja Evropske unije.
On smatra da nijedna zemlja, koja želi da bude članica, ne smije da bude pošteđena zacrtanih kriterijuma i dogovorene procedure.
"Pokušaću to da vam ovako prevedem - svako udruženje ili zajednica koja doživi takvu eksploziju proširenja novim članicama, mora da se pobrine da donese adekvatan statut. U njega mora biti unijeta nova osnova, kako bi mogao da ostane djelotvora"
"Prije no što krenem u govor o daljem proširenju, imam utisak da moramo da se pobrinemo da dođe do reformi i demokratizacije institucija uz istovremeno poboljšanje cijelog procesa koji jedna država mora da pređe na putu za učlanjenje", kazao je.
"Imam utisak da će njemačka vlada u sljedećem mandatu morati da inicira otvorenu debatu o tome kako da evropske institucije učinimo efikasnijim i više demokratskim", rekao je Štajnbrik u intervjuu za Dojče vele.
On će na njemačke savezne izbore izaći kao protivkandidat aktuelne kancelarke Angele Merkel, koja, sudeći prema anketama, važi za favorita.
Na pitanje da li je Hrvatska zrela za učlanjenje 1. jula ove godine, Štajnbrik je rekao da je to pitanje već odlučeno, ali i dodao da on pripada školi Helmuta Šmita, bivšeg njemačkog kancelara. Šmit je, naime, više puta rekao, podsjetio je Štajnbrik, da je EU prilično brzo povećana sa 9 na 12, pa na 15, 25, 27, i evo sada na 28 država.
"Pokušaću to da vam ovako prevedem - svako udruženje ili zajednica koja doživi takvu eksploziju proširenja novim članicama, mora da se pobrine da donese adekvatan statut. U njega mora biti unijeta nova osnova, kako bi mogao da ostane djelotvoran. To nam je djelimično uspjelo sa Lisabonskim sporazumom.
Ali neka vrsta automatskog voza pod sloganom 'Proširenje, proširenje, proširenje' - to, moram da priznam, nije moj stav", rekao je Štajnbrik.
Na pitanje što bi, poslije Lisabonskog ugovora moralo da se dogodi da bi se proces proširenja nastavio, Štajnbrik je odgovorio da bi Evropski parlament bi trebalo da dobije više prava, morao bi da bira predsjednika Evropske komisije, ali i odlučuje o njegovom razrješenju.
"Zašto na primjer imamo predsjednika komisije, jednog stalnog i predsjednika Evropskog vijeća koji se stalno mijenja. Zašto ne bismo na svim tim funkcijama imali jednog čovjeka, kojeg bi birao Evropski parlament", rekao je Štajnbrik, koji je, kad je u pitanju finansijska i kriza eura naglasio da nema sumnje da prezadužene zemlje svoje budžete moraju da dovedu u red.
"Tu nema nikakve razlike između mojih stavova i stavova aktuelnih vlada. Samo je pitanje zbog čega su te zemlje u začaranom krugu. Ono što tražimo od Grčke ili Portugala je ušteda od pet odsto bruto društvenog proizvoda.
Ali kad to prenesem na Njemačku, pa kažem da bi to značilo da godišnje moramo da uštedimo 130 milijardi eura na saveznom nivou, u pokrajinama, opštinama i službama socijalnog osiguranja, tek onda nam je jasno što radimo s tim zemljama.
Kad bi kod nas u Njemačkoj neki političar rekao: 'Moramo da uštedimo 130 milijardi', nastao bi haos. A to se upravo i dešava u zemljama pogođenim dužničkom krizom", kaže Štajnbrik.
Bonus video:
