Ponuda koju je iznio kiparski predsjednik konkretno se odnosi na strance koji su u nedavnom uvođenju poreza na bankarske uloge na Kipru izgubili najmanje tri miliona eura. Njima je predsjednik Nikos Anastasiades ponudio kiparsko državljanstvo - takoreći kao neku vrstu odštete. Načelno je predsjednik govorio o "strancima", ali je zanimljivo da je tu svoju ideju on iznio baš u govoru ruskim preduzetnicima i biznismenima u Limasolu, gradu na kiparskoj obali. Njegova vlada već priprema čitav niz mjera kojima je cilj da ograniče "štetu koju je pretrpila zajednica ruskih biznismena", najavio je Anastasiades.
Pritom nije neobično što je on o ovoj temi govorio baš tu - u ovom drugom po veličini gradu na Kipru se nastanio veliki broj Rusa, tako da ga na ovom ostrvu mnogi već nazivaju "Limasolgrad".
Prema riječima predsjednika Nikosa Anastasiadesa, zahtjev za dodjelu kiparskog državljanstva - što onda znači i državljanstvo zemlje koja je članica Evropske unije - mogli bi da podnesu stranci koji su na Kipru investirali najmanje tri miliona eura. Do sada je ta granica bila deset miliona. Prisilno oduzimanje dijela štednih uloga odnosno novca uknjiženog na tekućim računima, do kojeg je došlo u sklopu evropskog programa spašavanja Kipra od stečaja, bilo bi na ovaj način okarakterisano kao investicija. Mnogim Rusima bi se ta ideja o sticanju EU-državljanstva mogla svidjeti, obzirom da oni, za sada, potpadaju pod obavezni vizni režim, što znači i brojna ograničenja.
Primamljiva ponuda
Ovu odluku bi kiparska vlada trebala da usvoji već ovih dana, izjavio je predsjednik. To je međutim, napominje Anastasiadesa, samo jedna od mjera koje bi trebale da doprinesu oporavku Kipra i što bržem savladavanju krize. Kiparska vlada razmišlja i o drugim oblicima poboljšanja investicijske klime na ostrvu i vraćanja izgubljenog povjerenja. Među njih spadaju i nove poreske olakšice kako za nove firme koje bi se na Kipru osnovale, tako i za one koje tu već posluju i imaju svoje sjedište.
Agencija za ocjenjivanje boniteta "Moody's" procjenjuje da bogati Rusi u kiparskim bankama raspolažu s ukupno 31 milijardom eura. Plan spašavanja Kipra od stečaja predviđa da svakome ko na bankovnom računu ima više od 100.000 eura bude oduzeto i do 60 posto novca.
Grupa zemalja članica euro zone i Međunarodni monetarni fond (MMF) su krajem marta odobrili finansijsku pomoć Kipru u iznosu od deset milijardi eura - ali je s druge strane i sam Kipar bio obavezan da veliki dio ukupnih potraživanja sam nadoknadi. Uz to je vlada u Nikoziji morala da obeća sprovođenje dubokih ekonomski i socijalnih reformi - uključujući i znatno povećanje do tada izuzetno niskih poreza. Mnogi stručnjaci se sada pribojavaju da bi to moglo dovesti do znatnog slabljenja kiparske privrede.
Galerija
Bonus video:
