Useljenici sve brže u Njemačkoj pronalaze posao. Svaki treći državljanin neke zemlje koja nije članica EU-a već tokom prve godine boravka može naći posao. To pokazuju najnovija istraživanja.
U životu Sergia Nevesa sve se odvijalo jako brzo. 57-godišnji informatičar iz Rio de Žaneira želio je zbog ljubavi prema supruzi (Njemici) da dođe u Njemačku. Prijavio se kod dvije firme, poslao sva potrebna dokumenta i biografiju i već za samo nekoliko sedmica vodio je prve telefonske intervuje za posao. Neposredno nakon toga već je sjedio u avionu u smjeru Njemačke kako bi se na licu mjesta i lično predstavio. I dobio je pozitivan odgovor na oba radna mjesta na koja je poslao svoje prijave. Odlučio se za telekomunikaciono preduzeće Njemački Telekom u Bonu jer je, kako kaže, "njegova žena željela da dođe da živi u ovu regiju".
To je bilo prije 15 godina. Tada su ovakvi slučajevi kao njegov bili još prava rijetkost. Uspješnim iskustvom na njemačkom tržištu rada tada se mogao pohvaliti tek svaki šesti useljenik, državljanin zemlje koja nije članica EU-a. Situacija se od tada uveliko promijenila.
Kako pokazuju rezultati istraživanja Saveznog instituta za istraživanje stanovništva, useljenici koji su u Njemačku došli 2010. i 2011. godine iz takozvanih „trećih zemalja“ imaju mnogo veće šanse za pronalaženje radnog mjesta. Tokom prvih 12 mjeseci boravka skoro svaki treći među njima pronađe odgovarajući posao.
Ženske useljenice, iako jednako dobro kvalifikovane, mnogo sporije pronađu posao – tek se svaka peta žena tokom prvih 12 mjeseci može pohvaliti uspjehom po ovom pitanju
"Ali, ove brojke na žalost vrijede prvenstveno za muškarce. Ženske useljenice, iako jednako dobro kvalifikovane, mnogo sporije pronađu posao – tek se svaka peta žena tokom prvih 12 mjeseci može pohvaliti uspjehom po ovom pitanju", kaže Andreas Ette iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva.
Manje hijerarhije i više slobode
On dodaje da se o Njemačkoj kao neuseljeničkoj zemlji sa strogim zakonima danas više ne može govoriti – makar kada su u pitanju visokokvalifikovani radnici. I u poređenjusa drugim evropskim zemljama Njemačka u međuvremenu slovi kao zemlja u kojoj vladaju liberalni zakoni za ulazak visokokvalifikovane radne snage.
Što se Sergia Nevesa tiče, on nikada nije zažalio što je došao u Njemačku. Naprotiv. I danas radi u Telekomu, s kolegama iz cijelog svijeta. Međusobno govore engleski budući da je čak polovina došla iz inostranstva. On i danas cijeni regulisano radno vrijeme, manje radne prostorije kao i činjenicu da je odnos unutar preduzeća među kolegama i rukovodiocima mnogo drugačiji nego u Brazilu.
"Ovdje mi sami možemo da naučimo mnogo toga. U Brazilu to nije tako. Tamo su hijerarhijske strukture još uvijek puno čvršće i sve odluke moramo donijeti u dogovoru sa šefom", kaže Neves.
Bonus video:
