Arhiepiskop Hristozom Drugi, šef vrlo uticajne pravoslavne crkve na Kipru, rekao je danas da će crkvenu imovinu staviti državi na raspolaganje kako bi se ona izvukla iz finansijske krize.
Poslije razgovora sa predsjednikom države Nikosom Anasrasijadesom, Hristozom je izjavio da je crkva spremna da stavi hipoteku na svoju zamassnu imovinu i na osnovu toga dobije novac koju bi potom uložila u vladine obveznice.
Pravoslavna crkva na Kipru poprilično je bogata - posjeduje dosta imovine, dioničar je u bankama i pivarama. Nakon što je kiparski parlament juče odbio nacrt zakona na osnovu kojeg bi se štedišama u bankama jednokratnim porezom uzelo do 10 odsto od uloga, u pitanje je došla međunarodna pomoć koju je Kipar tražio da izbjegne bankrot.
Kipar je zatražio 15,8 milijardi eura da spasi svoje banke, dovede u red svoje finansije i izbjegne moguchnost ispadanja iz eurozone. Države EU i Međunarodni monetarni fond (MMF) kao uslov su postavili oporezovanje štednih uloga u kiparskim bankama.
Sporazum vlade Kipra i međunarodnih kreditora, koji je juče odbačen u parlamentu, izazvao je navalu štediša na banke sa namjerom da podignu svoje uloge i izbjegnu oporezovanje. Kao odgovor na ovu situaciju, banke su zatvorene, što će trajati do sjutra.
Kiparski parlament odbacio kontroverzni porez, finansijska drama se nastavlja
Kiparski parlament glasao je juče protiv implementacije kontroverznog poreza na depozite građana prema kojem bi se s računa u bankama uzimalo i do 10% iznosa ušteđevine građana i pravnih lica.
Od ukupno 56, 36 kiparskih poslanika glasalo je protiv, 19 su bili suzdržani, dok se jedan nije ni pojavio na glasanju. "Predlog je odbijen", rekao je portparol parlamenta, Janakis Omirou, na šta se začuo poklič oduševljenja hiljada stanovnika koji su se okupili ispred zgrade parlamenta u Nikoziji.
Uvođenje poreza na depozite u bankama bio je preduslov za dobijanje 10 milijardi eura kredita za spašavanje bankarskog sektora od strane međunarodnih kreditora. EU ministri finansija ističu da bi dvije najveće banke na Kipru mogle bankrotirati ukoliko uskoro ne dođe do slanja neke vrste kredita za "spašavanje".
Finansijska drama na Kipru daleko je od kraja. Danas će se održati vanredan sastanak vlasti i opozicije na Kipru oko ovog aktuelnog pitanja. Evropska Centralna Banka (ECB) prijeti da će prekinuti vanredne pozajmice kiparskim bankama ukoliko se kredit ne odobri.
Podsjetimo, znatan dio novca u kiparskim bankama imaju Rusi. Zbog toga ne iznenađuje vijest da su sinoć telefonom razgovorali kiparski predsjednik Nikos Anastasiades i ruski predsjednik Vladimir Putin. Po pitanju predloženog nameta Putin je rekao da se radi o "nepoštenoj, neprofesionalnoj i opasnoj" mjeri.
"Za vrijeme telefonskog razgovora, državnici su analizirali ekonomsku situaciju na Kipru u kontekstu predloga kredita od strane Eurogrupe", rekao je Putinov portparol, Dmitrij Peskov, koji je naglasio da je kiparski predsjednik zatražio ovaj telefonski razgovor.
U isto vrijeme oglasila se i njemačka kancelarka Angela Merkel koja ističe da bi Kipar trebao da razgovara isključivo s međunarodnim kreditorima, a ne s trećim stranama kao što je Rusija.
Ruske banke zvanično imaju oko 12 milijardi USD depozita u kiparskim bankama. Kipru treba 5,8 milijardi eura kako bi mogli da učestvuju u programu kreditnog spašavanja bankarskog sektora. Prvi plan je zbog toga bio, na sugestiju evropskih ministara finansija, udar na depozite koji se nalaze u bankama. Iz toga proizlazi da bi Rusija izgubila čak 1,2 milijarde USD, što očito predstavnicima EU-a ne bi teško palo.
Galerija
Bonus video:
