Prije pada komunizma, Vaclav Sloup je obučavao vojnike koji su hvatali hiljade onih koji su pokušavali da preko utvrđene čehoslovačke granice pobjegnu u Zapadnu Njemačku.
On danas pomaže jačanju češke komunističke partije koja je u anketama stigla na drugo mjesto, koristeći ljutnju zbog siromaštva i korupcije. Međutim, odbijanje rivala da formiraju bilo kakav savez sa strankom za koju smatraju da je opterećena zaostavštinom hladnog rata, prijeti da blokira buduće sastavljanje vlada sposobnih da upravljaju slabom ekonomijom.
Komunistička partija Češke i Moravske (KSCM), iako tvrdi da se reformisala, i dalje je otpadnica češke politike, ali se može pohvaliti podrškom od 20 odsto glasova
Komunistička partija Češke i Moravske (KSCM), iako tvrdi da se reformisala, i dalje je otpadnica češke politike, ali se može pohvaliti podrškom od 20 odsto glasova.
Postavljanje Sloupa za savjetnika za obrazovanje u sjevernoj oblasti Karlovi Vari izazvala je proteste studenata i bivših disidenata, ali ovaj 63-godišnjak odbija da podnese ostavku zbog svoje prošlosti.
„Ispunjavao sam svoje dužnosti kada je Evropa bila podijeljena Gvozdenom zavjesom, i to je bilo u skladu sa zakonima tog vremena,“ kazao je. „Nemam čega da se stidim.“
„Komunistička partija je antidemokratska,“ rekao je David Pithart, 47-godišnji konsultant za ekologiju, čiji je otac Petr bio vodeći disident i češki premijer 1990.
„Ta stranka ne zna da vlada drugačije,“ rekao je Pithart.
Komunisti su u anketama prestigli vladajuće konzervativne stranke i domogli drugog mjesta pa bi na opštim izborima 2014. mogli biti partner opozicione socijaldemokrate stranke lijevog centra, koja vodi u ispitivanjima javnog mnjenja.
Povratak komunista je izazvao povećano preispitivanje među mnogima izvan partijskih redova u državi od 10,5 miliona stanovnika
Za bilo kakvu saradnju je, međutim, potrebno da se ukine zabrana iz 1995. o saradnji sa komunistima na nivou vlade.
Savez socijaldemokrata i komunista mogao bi poništiti neke zdravstvene i penzione reforme, nepopularne kod mnogih birača, koje je uvela vlada desnog centra premijera Petra Nečasa od dolaska na vlast 2010.
Za političku kulturu postoje šire implikacije.
Na duži rok, ublažavanje tabua bi moglo pomjeriti češku politiku ulijevo i omogućiti političku konsolidaciju i okončati višegodišnju nestabilnu vladavinu, pri čemu klimava baza moći nije uspijevala da progura svoj program do kraja.
Nečas je ocijenio da je komunističku partiju nemoguće reformisati.
Povratak komunista je izazvao povećano preispitivanje među mnogima izvan partijskih redova u državi od 10,5 miliona stanovnika. Protesti zbog izbornog uspjeha komunista do sada su organizovani uglavnom iz straha od toga šta će komunisti učiniti jer još nisu otkrili nijednu opsežniju političku promjenu.
Sjedeći ispod portreta Karla Marksa, zamjenik lidera Komunističke partije Jirži Dolejš kaže da se stranka više puta izvinila zbog represije za vrijeme komunizma ali će možda biti potreban još neki gest da bi se udružili sa socijaldemokratama.
„Sada smo najbliži koaliciji u posljednje 23 godine,“ rekao je u sjedištu stranke, smještenom u Ulici političkih zatvorenika, u čast žrtvama nacističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata.
Neki oponenti možda smatraju da bi uvođenje komunista u politku mejnstrima moglo podriti privlačnost stranke koja je nekad vladala uz pomoć tvrdolinijaške tajne policije, a 1968. uz podršku sovjetskih tenkova.
Ta sjećanja su sve jača, posebno među penzionerima i radničkom klasom, dok država prolazi kroz najdužu recesiju u svojoj postkomunističkoj istoriji
Ta sjećanja su sve jača, posebno među penzionerima i radničkom klasom, dok država prolazi kroz najdužu recesiju u svojoj postkomunističkoj istoriji.
Od 1991, prosječna plata se povećala šest puta, na hiljadu eura mjesečno, ali sa penzijom od 440 dolara mnogi oskudijevaju.
Prema rezultatima ankete objavljene u januaru, samo 46 odsto Čeha smatra da je današnji sistem bolji od komunizma, što je najniža cifra posljednjih 21 godinu.
"Nakon skoro četvrt vijeka, stigmatizacija (komunista) nije više tako jaka,“ rekao je Dolejš, ekonomista koji se pridružio Komunističkoj partiji u januaru 1989.
Nisu ogrezli u korupcijiStavovi komunista o međunarodnoj politici su najupadljivija razlika u odnosu na socijaldemokrate. I jedni i drugi dobijaju glasove na osnovu obećanja da će povećati socijalna davanja, da će studiranje i dalje biti besplatno i da će povećati porez velikim korporacijama.
Komunisti su, međutim, uglavnom netaknuti korupcionaškim skandalima koji su pogodili etablirane stranke.
"Sačuvali su imidž nekorumpirane stranke. To im je obezbijedilo trajnu popularnost,“ kaže Rudolf Kučera, urednik političkog časopisa „Stredni Evropa Revue“.
Galerija
Bonus video:
